hrcak mascot   Srce   HID

Stručni rad

Speleološko djelovanje Mirka Maleza

Roman Ozimec ; Hrvatsko biospeleološko društvo, Varaždin, Hrvatska
Hrvoje Cvitanović   ORCID icon orcid.org/0000-0002-9118-8816 ; SD Ursus spelaeus, Karlovac, Hrvatska

Puni tekst: hrvatski, pdf (1 MB) str. 79-106 preuzimanja: 1.537* citiraj
APA 6th Edition
Ozimec, R. i Cvitanović, H. (2011). Speleološko djelovanje Mirka Maleza. Radovi Zavoda za znanstveni rad Varaždin, (22), 79-106. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/70938
MLA 8th Edition
Ozimec, Roman i Hrvoje Cvitanović. "Speleološko djelovanje Mirka Maleza." Radovi Zavoda za znanstveni rad Varaždin, vol. , br. 22, 2011, str. 79-106. https://hrcak.srce.hr/70938. Citirano 27.02.2020.
Chicago 17th Edition
Ozimec, Roman i Hrvoje Cvitanović. "Speleološko djelovanje Mirka Maleza." Radovi Zavoda za znanstveni rad Varaždin , br. 22 (2011): 79-106. https://hrcak.srce.hr/70938
Harvard
Ozimec, R., i Cvitanović, H. (2011). 'Speleološko djelovanje Mirka Maleza', Radovi Zavoda za znanstveni rad Varaždin, (22), str. 79-106. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/70938 (Datum pristupa: 27.02.2020.)
Vancouver
Ozimec R, Cvitanović H. Speleološko djelovanje Mirka Maleza. Radovi Zavoda za znanstveni rad Varaždin [Internet]. 2011 [pristupljeno 27.02.2020.];(22):79-106. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/70938
IEEE
R. Ozimec i H. Cvitanović, "Speleološko djelovanje Mirka Maleza", Radovi Zavoda za znanstveni rad Varaždin, vol., br. 22, str. 79-106, 2011. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/70938. [Citirano: 27.02.2020.]

Sažetak
Od samih početaka svog istraživačkog djelovanja, koje započinje od 1946. godine, Mirko Malez ističe se kao iznimno aktivan i produktivan speleolog. U okviru speleoloških istraživanja, osim osnovnog speleološkog rekognosciranja, fizičkog istraživanja speleoloških objekta i izrade topografskih nacrta. Kako je bio geolog, bavio se i drugim specijalističkim istraživanjima: geologijom, geomorfologijom, genezom, hidrologijom, tektonikom, arheološkom i paleontološkom prospekcijom, mikroklimatskim odnosima, biospeleologijom i drugim. Većinu svojih istraživanja je fotodokumentirao, što danas predstavlja važan stručni i povijesni dokument njegovih speleoloških istraživanja. Bavio se: izradom katastra, analizom povijesti speleologije, poticanjem i publiciranjem speleološke publicistike i drugim. Zato ne čudi da se među 425 publikacija, od kojih više od polovice izvornih znanstvenih radova, velika većina odnosi na razne aspekte speleološke problematike. Njegova speleološka istraživanja obuhvatila su područje današnjih samostalnih država: Bosna i Hercegovina, Crna gora, Hrvatska, Makedonija, Slovenija i Srbija, u kojima je istraživao oko 1000 speleoloških objekata, od čega daleko najveći broj na području Hrvatske. U okviru publikacija ističe se sustavni prikaz godišnjih speleoloških istraživanja, koje za razdoblje od 1952. pa do 1974. godine, dakle za pune 23 godine, objavljuje u Ljetopisu JAZU. Brojna su monografska djela u kojima su sustavno speleološki obrađena pojedina područja Hrvatske: Ravna gora kod Varaždina, Istra, Učka, Ćićarija, otoci Iž i Ugljan, područje Cetine, Bitelićka zaravan, jugozapadna Lika, Melnica kod Senja, Buško Blato, Glamočko i Duvanjsko polje, područje između Popovog polja i Dubrovnika, zaleđe Rijeke te druga. Treba istaknuti i brojne publikacije manjeg opsega u kojima su obrađeni pojedini značajni speleološki objekti: Velika pećina, Vindija, Veternica, Đulin ponor, Medvedica, Strašna peć, Hajdova hiža, Ledenica, Drenovac, Sušičke jame kod Triblja, Đurkovina, Romualdova špilja, Šandalja, Druška peć, Vergotinova peć, Pazinski ponor, Bijambarske pećine, Gospodska špilja, Bezdanjača kod Vrhovina, Vjetrenica, Modrića špilja, Velika pećina na Medvednici, Medvjeđa špilja na Lošinju, Čampari jama na Cresu, Jopićeva špilja, Sparožna špilja, Baba špilja na Biokovu, Megara pećina i brojne druge. Konačno, u njegovom opusu posebno se ističu monografska djela o speleološkim objektima Učke i Ćićarije u Istri, speleološkim objektima jugozapadne Like, špilji Veternici kod Zagreba te o Cerovačkim špiljama kod Gračaca. U okviru svojih speleoloških djelatnosti radio je na sustavnom istraživanju povijesti speleologije u Hrvatskoj, na usavršavanju speleološke dokumentacije, ali i na speleološkoj publicistici. Tako je 1953. godine bio jedan od pokretača časopisa Speleolog, prvog speleološkog časopisa na području Hrvatske i tadašnje Jugoslavije. Bio je jedan od organizatora Drugog jugoslavenskog speleološkog kongresa u Splitu i Dalmatinskoj zagori 1958. godine te glavni organizator Devetog jugoslavenskog speleološkog kongresa u Karlovcu 1984. godine, za koji je bio glavni urednik impozantnog Zbornika radova na gotovo 900 stranica. Ovakvo opsežno i sustavno speleološko djelovanje uvrštava akademika Mirka Maleza među najistaknutije hrvatske speleologe.

Ključne riječi
speleologija; krš; Dinaridi; spilje; jame; Mirko Malez; paleontologija; antropologija

Hrčak ID: 70938

URI
https://hrcak.srce.hr/70938

[engleski]

Posjeta: 2.154 *