hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Akademik Mirko Malez – pionir hrvatske speleoarheologije

Željko Tomičić   ORCID icon orcid.org/0000-0002-6780-1887 ; Institut za arheologiju, Zagreb, Hrvatska

Puni tekst: hrvatski, pdf (2 MB) str. 107-136 preuzimanja: 573* citiraj
APA 6th Edition
Tomičić, Ž. (2011). Akademik Mirko Malez – pionir hrvatske speleoarheologije. Radovi Zavoda za znanstveni rad Varaždin, (22), 107-136. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/70939
MLA 8th Edition
Tomičić, Željko. "Akademik Mirko Malez – pionir hrvatske speleoarheologije." Radovi Zavoda za znanstveni rad Varaždin, vol. , br. 22, 2011, str. 107-136. https://hrcak.srce.hr/70939. Citirano 23.07.2019.
Chicago 17th Edition
Tomičić, Željko. "Akademik Mirko Malez – pionir hrvatske speleoarheologije." Radovi Zavoda za znanstveni rad Varaždin , br. 22 (2011): 107-136. https://hrcak.srce.hr/70939
Harvard
Tomičić, Ž. (2011). 'Akademik Mirko Malez – pionir hrvatske speleoarheologije', Radovi Zavoda za znanstveni rad Varaždin, (22), str. 107-136. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/70939 (Datum pristupa: 23.07.2019.)
Vancouver
Tomičić Ž. Akademik Mirko Malez – pionir hrvatske speleoarheologije. Radovi Zavoda za znanstveni rad Varaždin [Internet]. 2011 [pristupljeno 23.07.2019.];(22):107-136. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/70939
IEEE
Ž. Tomičić, "Akademik Mirko Malez – pionir hrvatske speleoarheologije", Radovi Zavoda za znanstveni rad Varaždin, vol., br. 22, str. 107-136, 2011. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/70939. [Citirano: 23.07.2019.]

Sažetak
U naslovu autorova rada ističe se naziv speleoarheologija u kojem se jasno prepoznaje povezanost speleologije, tj. znanosti o fizičkim, geološkim i biološkim aspektima istraživanja špilja i pećina te arheologije, koja je usmjerena prema proučavanju tvarnih ostataka prošlih populacija i općenito rekonstrukcije njihova života. To interdisciplinarno znanstveno povezivanje uz, dakako, korištenje i uvažavanje brojnih i raznorodnih arheometrijskih i inih analiza iz sfere, poglavito, prirodnih znanosti, ipak je relativno novijeg datuma. Pritom nikako ne bi smjeli zaboraviti osobe koje su, poput primjerice, Ivana Kukuljevića - Sakcinskog, Dragutina Hirca, B. de Lengyela i Dragutina Gorjanovića - Krambergera, odnosno i zaljubljenika u starine grofa Wurmbrandta Gundakera - Stupača te drugih, ostavili dragocjene zapise o postojanju arheoloških nalaza, poglavito iz holocenskih slojeva špiljskih prostora koje su obilazili diljem Istre i ostalih krševitih područja Hrvatske. Posebno mjesto, izvan spomenute kategorije istraživača, pripada svakako Stjepanu Vukoviću koji već od 1928. godine pokazuje zanimanje za špilju Vindiju kraj Ivanca te u njoj, u holocenskim slojevima, od 1934. do 1969. godine otkriva arheološke nalaze. Moderan znanstveni interdisciplinarni i sustavni pristup u istraživanju špiljskog fenomena na hrvatskom kršu od istočnojadranskog priobalja (Istra, Dalmacija, Hrvatsko primorje,) do Like te Hrvatskog zagorja i posebice okolice Ivanca i Varaždina, uveo je tek akademik Mirko Malez (Karta 1). Pritom je, pokazuju to zorno brojni primjeri, iz Malezove stalne metodologije rada, primijenio timski pristup istraživanju u kojemu i arheologija ima dužno, potpuno ravnopravno mjesto. U njegovom timu istraživača, posebice u Lici, poznata su sudjelovanja naših istaknutih arheologa. Na taj je način akademik Malez uveo hrvatsku arheologiju, doslovce, duboko u njedra domovine iz koje je arheologija, na temelju njegove prvorazredne stratigrafske, paleontološke, paleoantropološke, paleoklimatske i, dakako, arheološke dokumentacije, bitno dopunila predodžbe o pojedinim nedovoljno poznatim aspektima organizacije života od starijeg kamenog doba do, primjerice, ranoga srednjega vijeka. To je posezanje u dubine hrvatskoga krša urodilo brojnim plodovima spoznaje o dugotrajnoj vremenskoj lenti života i kontinuiranom naseljavanju špiljskih prostora kao prvorazrednih zaklona raznim populacijama tijekom brojnih klimatskih mjena (oledba, suše i sl.), odnosno nemirnih razdoblja i čestih ugroza, ali i kao sezonskih staništa života mobilnih, nomadskih skupina (npr. paleolitički lovci, stočari Retz - Gayari kultura, Licenska kultura), odnosno duhovnih mjesta i, konačno, trajnih počivališta (Bezdanjača). Iz špiljskih prostora saznajemo, zaslugom akademika Maleza, o mjenama u ekosustavu (fauna, flora), vrstama klimatskih razdoblja, prvim skupinama fosilnih ljudi, odnosno o njihovoj materijalnoj kulturi, sirovinama, dnevnim aktivnostima ili zanimanju (lov, prikupljanje, izrada litičkih artefakata) i duhovnoj kulturi. Odabir špilja kao trajnijeg prostora obitavanja dokazuju poneki primjeri kontinuiranog naseljavanja. U tom su smislu paradigmatski speleološki objekti Vindija i Velika pećina u masivu Ravne gore, dakle u okršenom području sjeverozapadne Hrvatske, u jezgri spajanja velikih geotektonskih cjelina: Alpa, Dinarida i Panonskog bazena. Arheološke i paleontološke kronostratigrafije prepoznate unutar špiljskih nalazišta, ponajprije Vindije i Velike pećine, predstavljaju jedinstvene paradigmatske primjere u europskim relacijama a istraživanja Stjepana Vukovića i, posebice, akademika Mirka Maleza pribavila su im međunarodni ugled. U nastavku uratka autor u vrlo sažetom obliku upućuje na najvažnija speleoarheološka nalazišta diljem Hrvatske koja je dotaknulo snažno zanimanje akademika Mirka Maleza. Ta za speleoarheologiju posebice iskazljiva nalazišta prikazana su na tematskom zemljovidu (Karta 1).
Malezovo je životno djelo gusto ispisana knjiga izuzetnog sadržaja koja nas vodi krševitom domovinom, otkrivajući izvorne sadržaje i spoznaje o našim dubokim korjenima. Ta nas knjiga u njezinim prazninama proreda doslovno poziva na daljnji naporan istraživački rad i stalno popunjavanje, dopunjavanje i dograđivanje štiva koje nas je na poseban način zadužilo i obvezalo. Špilje su kao prvotna staništa bile odavna fokusom zanimanja amatera i znanstvenika i nezamislivo je da se spoznaje dobivene njihovim istraživanjima ne dovedu u prirodnu svezu s čovjekom. Na taj način one su prioritetan cilj istraživanja speleoarheologa. Listajući i čitajući Malezovu knjigu postajemo svjesni izvorne vrijednosti djela kojim nas je trajno zadužio i učinio ponosnim sudionicima na velikoj svjetskoj sceni znanosti. Naraštaji koji su rasli uz mentora kakav je bio akademik Mirko Malez već su i sami odgojili i svakako senzibilizirali naraštaj, koji će novim isključivo interdisciplinarnim znanjima i sve sofisticiranijim novim metodologijama prikupljati uvijek svježe znanstvene spoznaje i upisivati se u praznine slavljenikove knjige. Na taj način trajno će se održati i vrlo visoka razina životnog djela akademika Mirka Maleza u kojem posebno mjesto pripada speleoarheologiji!

Ključne riječi
Speleoarheologija; krš; špilje; kronostratigrafija; Istra; Hrvatsko zagorje; Ravna gora; Medvednica; Lika; akademik Mirko Malez; Hrvatska; speleologija

Hrčak ID: 70939

URI
https://hrcak.srce.hr/70939

[engleski]

Posjeta: 1.005 *