hrcak mascot   Srce   HID

Uvodnik

OBRAZOVANJE I ZAPOŠLJAVANJE

Puni tekst: hrvatski, pdf (61 KB) str. 341-341 preuzimanja: 452* citiraj
APA 6th Edition
(2011). OBRAZOVANJE I ZAPOŠLJAVANJE. Šumarski list, 135 (7-8), 341-341. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/71634
MLA 8th Edition
"OBRAZOVANJE I ZAPOŠLJAVANJE." Šumarski list, vol. 135, br. 7-8, 2011, str. 341-341. https://hrcak.srce.hr/71634. Citirano 21.07.2019.
Chicago 17th Edition
"OBRAZOVANJE I ZAPOŠLJAVANJE." Šumarski list 135, br. 7-8 (2011): 341-341. https://hrcak.srce.hr/71634
Harvard
(2011). 'OBRAZOVANJE I ZAPOŠLJAVANJE', Šumarski list, 135(7-8), str. 341-341. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/71634 (Datum pristupa: 21.07.2019.)
Vancouver
OBRAZOVANJE I ZAPOŠLJAVANJE. Šumarski list [Internet]. 2011 [pristupljeno 21.07.2019.];135(7-8):341-341. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/71634
IEEE
"OBRAZOVANJE I ZAPOŠLJAVANJE", Šumarski list, vol.135, br. 7-8, str. 341-341, 2011. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/71634. [Citirano: 21.07.2019.]

Sažetak
Osmogodišnju školu polazimo kako bi stekli osnovno, za današnje vrijeme minimalno obrazovanje. Zatim se odlučujemo hoćemo li to osnovno obrazovanje nadopuniti srednjoškolskim dodatnim znanjima kroz gimaziju, a potom se usmjeriti na strukovno veleučilišno ili pak fakultetsko obrazovanje, ili odmah nakon osnovnog krenuti u srednje strukovno, što ne isključuje visoko strukovno obrazovanje.
Naš odabir utjecan je sklonostima prema određenim zanimanjima, obiteljskim i gospodarskim okruženjem, ali nažalost najmanje se pozornosti obraća potrebama društvene zajednice za određenim kadrovima i mogućnostima zapošljavanja u pojedinoj struci.Tko jekriv da djeca završavaju škole a zaposlenja u odnosnoj struci nema, dok društvo troši ogromna financijska sredstva za ono što mu ne treba? Učenici i studenti te njihovi roditeljiponajmanje su krivi. Gdje je tu Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa i Ministarstvo rada,gospodarstva i poduzetništva. Na temelju čega Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa otvara nove srednje strukovne škole i nova veleučilišta i određuje upisne kvote?
Nas naravno posebno zanima kakvo je stanje u šumarskoj struci danas. U tekstu M. Skoke u ovome broju Šumarskoga lista iščitavamo da je upisna kvota za šk. god. 2011/2012. za zanimanje šumarski tehničar 290 učenika u 11(!) srednjih šumarskih škola, dok je istovremeno u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje prijavljeno preko 500 nezaposlenih šumarskih tehničara. Interesantno bi bilo vidjetistručne programe i posebno njihovo ostvarenje u pojedinimsrednjim šumarskim školama, a posebice znati tko su predavači stručnih predmeta. Prisjećamo se prije samo nekoliko godina slučajno dobivenog podatka, da u jednoj od njih jedan šumarski stručnjak i to pripravnik predaje sve stručne predmete. Drugim riječima, da li je kvaliteta naših šumarskih škola usporediva i nisu li neke od njih otvorene samo da bi zbrinule višak nastavnika općih predmeta i zadovoljile nerealne zahtjeve lokalnih zajednica. Svojevremeno zatvorena je stručno i kadrovski kvalitetna šumarska školau Delnicama, upravo zbog nemogućnosti zapošnjavanja tolikog broja tehničara, smatrajući kako nam je dovoljna ona u Karlovcu, a onda ih je niklo nekoliko upitne kvalitete u odnosu na spomenute.
I danas, gledajući potrebe za kadrom šumarski tehničar, mislimo danam je ona dovoljna, a ostale bi možda trebalo preoblikovati u škole za šumske radnike. Sa stručnoga gledišta glede karlovačke škole navodimo 25 stručnih predmeta, od botanike, pedologije, fitocenologije, šumarske genetike, ekologije, anatomije i tehnologije drva, uzgajanja šuma itd.,pa do uređivanja šuma, ekonomike šumarstva i terenske nastave,koje predaju 7 šumarskih stručnjaka-profesora, od kojih su tri mentora i jedan profesor savjetnik. Jednom rječju škola zadovoljava sve materjalne, kadrovske i prostorne uvjete.
Isti problem je i u visokoškolskom obrazovanju ustrojstvom i osnivanjem šumarskih studijskih programa diljem države, gdje je također problem odprostora, nastavnih pokušališta, sve do upitne kvalitete znanstvenih i nastavnih akreditacija predavača,kako se također navodi u ovome broju Šumarskoga lista u prikazu dekana prof. dr. sc. Milana Oršanića, aktualne šumarske teme na Danima hrvatskoga šumarstva “Reforma nastavnoga programa Šumarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu”.Topredstavlja, kaže se u izlaganju, degradaciju kvalitete studiranja i stavlja u neravnopravan položaj polaznike “izvornih i dislociranih studija”, koji se naposljetku, unatoč razlikama izjednačavaju u kompetencijama. Duga povijest Šumarskoga fakulteta, velika uložena finacijska sredstva u znanstveno-stručni kadar, prostor i opremljenost, jamče kvalitetu i međunarodnu prepoznatljivost nastavnoga programa i uključenje u zajednicu znanja proklamiranu “bolonjskim procesom”, te dostatan broj šumarskih stručnja ka kojima je moguće osigurati zapošljavanje u šumarskoj praksi.
Gledezapošljavanja u šumarstvu,Hrvatsko šumarsko društvo stavilo je na dnevni red još 1999. god. za Dane hrvatskoga šumarstva održane u Ogulinu-HOC Bjelolasici, stručnu temu pod naslovom “Zapošljavanje šumarskih djelatnika i razvoj poduzetništva u šumarstvu”(prikaz u Šum. listu 7–8, str. 363–371). Zbog aktualnosti i danas bi bilo uputno pročitati taj prikaz, ponajprije onima koji donose odluke, te obratiti pozornost na prijedloge za zapošljavanje i posebice mjere za razvoj poduzetništva u šumarstvu kao jedne od poluga zapošljavanja. Nećemo ni pitati zbog čega i tko je kriv, da vrijedni projekti ostaju mrtvo slovo na papiru.

Uredništvo

Hrčak ID: 71634

URI
https://hrcak.srce.hr/71634

[engleski]

Posjeta: 1.128 *