hrcak mascot   Srce   HID

Pregledni rad
https://doi.org/10.5673/sip.49.1.2

Žene i rad u suvremenom društvu – značaj “orodnjenog” rada

Branka Galić   ORCID icon orcid.org/0000-0002-0711-7012 ; Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska

Puni tekst: hrvatski, pdf (323 KB) str. 25-48 preuzimanja: 9.088* citiraj
APA 6th Edition
Galić, B. (2011). Žene i rad u suvremenom društvu – značaj “orodnjenog” rada. Sociologija i prostor, 49 (1(189)), 25-48. https://doi.org/10.5673/sip.49.1.2
MLA 8th Edition
Galić, Branka. "Žene i rad u suvremenom društvu – značaj “orodnjenog” rada." Sociologija i prostor, vol. 49, br. 1(189), 2011, str. 25-48. https://doi.org/10.5673/sip.49.1.2. Citirano 29.11.2021.
Chicago 17th Edition
Galić, Branka. "Žene i rad u suvremenom društvu – značaj “orodnjenog” rada." Sociologija i prostor 49, br. 1(189) (2011): 25-48. https://doi.org/10.5673/sip.49.1.2
Harvard
Galić, B. (2011). 'Žene i rad u suvremenom društvu – značaj “orodnjenog” rada', Sociologija i prostor, 49(1(189)), str. 25-48. https://doi.org/10.5673/sip.49.1.2
Vancouver
Galić B. Žene i rad u suvremenom društvu – značaj “orodnjenog” rada. Sociologija i prostor [Internet]. 2011 [pristupljeno 29.11.2021.];49(1(189)):25-48. https://doi.org/10.5673/sip.49.1.2
IEEE
B. Galić, "Žene i rad u suvremenom društvu – značaj “orodnjenog” rada", Sociologija i prostor, vol.49, br. 1(189), str. 25-48, 2011. [Online]. https://doi.org/10.5673/sip.49.1.2

Sažetak
Promjene na poslu i obitelji daju zamaha promjenama u rodnim odnosima i obrnuto. Upravo kao što se životi žena i muškaraca mijenjaju, mijenjaju se i odnosi na tržištu rada i u obitelji. Ulazak žena na tržište rada kasnog 20. i početka 21. stoljeća značajno je pogodilo globalnu ekonomiju i označio početak procesa feminizacije rada širom globusa. Međutim, upliv žena u javnu sferu rada nije rezultirao socioekonomskim jednakostima između dviju rodnih grupa, muškaraca i žena. Različiti autori ukazuju da je rodna podjela rada glavni mehanizam održavanja patrijarhalnog kapitalizma, koji podupire devalvaciju i marginalizaciju ženske radne snage, i u privatnoj i u javnoj sferi. Tekst ukazuje na važnost “orodnjenog” rada,
osobito ženskog, utjecaj tradicionalnih rodnih uloga u obitelji na održavanje rodnih nejednakosti na poslu, nastojeći ukazati na nepripremljenost i neprimjerenost globalnog tržišta rada potrebama i interesima žena kao rodne grupe. Ženski rad je karakteriziran osjetljivom rodnom participacijom na radnom mjestu, žene dobivaju
manje plaće, rodno su segregirane, suočene s feminizacijom siromaštva, a istodobno se od njih očekuje ispunjavanje zahtjeva obiteljskog života u punom opsegu. Žene su stavljene i pred izbore oko svojim reproduktivnih odluka, pred koje muškarci nisu, a rezultati tih izbora imaju vrlo različite implikacije za njihove osobne živote
i profesionalne aranžmane. Stoga glavni problemi neravnopravnih rodnih pozicija moći na tržištu rada kao i usklađivanje radnih, rodnih i obiteljskih funkcija još uvijek nisu zadovoljavajuće riješeni, pa feminizacija tržišta rada u postojećim okvirima patrijarhalnog kapitalizma ne pridonosi zadovoljavajućem eliminiranju nejednakosti
između muškaraca i žena u društvu.

Ključne riječi
obitelj; orodnjeni rad; posao; rad; rod; segregacija; zapošljavanje; žene

Hrčak ID: 71647

URI
https://hrcak.srce.hr/71647

[engleski]

Posjeta: 13.733 *