hrcak mascot   Srce   HID

Politička misao : časopis za politologiju, Vol.48 No.2 Listopad 2011.

Izvorni znanstveni članak

Hrvatska vanjska politika pred izazovima članstva u Europskoj Uniji

Dejan Jović   ORCID icon orcid.org/0000-0002-1383-0789 ; Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska

Puni tekst: hrvatski, pdf (157 KB) str. 7-36 preuzimanja: 1.782* citiraj
APA 6th Edition
Jović, D. (2011). Hrvatska vanjska politika pred izazovima članstva u Europskoj Uniji. Politička misao, 48 (2), 7-36. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/72011
MLA 8th Edition
Jović, Dejan. "Hrvatska vanjska politika pred izazovima članstva u Europskoj Uniji." Politička misao, vol. 48, br. 2, 2011, str. 7-36. https://hrcak.srce.hr/72011. Citirano 17.07.2018.
Chicago 17th Edition
Jović, Dejan. "Hrvatska vanjska politika pred izazovima članstva u Europskoj Uniji." Politička misao 48, br. 2 (2011): 7-36. https://hrcak.srce.hr/72011
Harvard
Jović, D. (2011). 'Hrvatska vanjska politika pred izazovima članstva u Europskoj Uniji', Politička misao, 48(2), str. 7-36. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/72011 (Datum pristupa: 17.07.2018.)
Vancouver
Jović D. Hrvatska vanjska politika pred izazovima članstva u Europskoj Uniji. Politička misao [Internet]. 04.10.2011. [pristupljeno 17.07.2018.];48(2):7-36. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/72011
IEEE
D. Jović, "Hrvatska vanjska politika pred izazovima članstva u Europskoj Uniji", Politička misao, vol.48, br. 2, str. 7-36, July 2018. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/72011. [Citirano: 17.07.2018.]

Sažetak
Hrvatska vanjska politika nalazi se pred izazovima koje sa sobom donosi vjerojatan
ulazak zemlje u Europsku Uniju. Od svog začetka 1991. godine ona
je prošla kroz tri faze, a u svakoj od njih bila je jednociljna. Tri cilja u tri faze
hrvatske vanjske politike bila su: stjecanje međunarodnog priznanja, osiguranje
teritorijalne cjelovitosti Republike Hrvatske i njen ulazak u NATO i EU.
Ulaskom u EU započinje nova faza, u kojoj će vanjska politika morati postati
lepezasta, čak i ako Hrvatska odluči pažljivo selekcionirati teme kojima će se
htjeti baviti od onih iz kojih će se dobrovoljno isključiti (opt-out). Članak razmatra
opcije koje stoje pred kreatorima hrvatske vanjske politike. Te su opcije
određene statusom male zemlje, koja nakon ulaska u EU eventualno može
postati mala sila. S druge strane, određene su i ideološko-stranačkim orijentacijama
unutar hrvatske politike, a naročito odnosom u trokutu liberali-konzervativci-
socijalisti. Suvremeni međunarodni odnosi nisu samo međudržavni
odnosi, a nacionalni interesi nisu neka fiksna i nepromjenjiva kategorija koja
bi bila neovisna o političkom pluralizmu u svim sferama odlučivanja o javnim
politikama. EU nije samo zajednica država, nego i zajednica vrijednosti, pa
u njoj stranačko-ideološke grupacije imaju veći značaj nego što se ponekad
vidi. Treći važan faktor pri određivanju hrvatske vanjske politike bit će razvoj
situacije u samom EU-u. Ona može postati ozbiljan globalni akter, ali također
može ostati i mala sila. Autor razmatra modele vođenja vanjske politike koji
su primjereniji malim državama. To su, između ostalog, politika korištenja
multilateralizma kao zaklona, politika specijalizacije (odnosno pronalaženja
niše), politika šutnje (quietisma) i politika klijentelističko-patronskog odnosa,
koja smanjuje razinu nezavisnosti, ali ne nužno i moći i sigurnosti kod malih
zemalja. Članak se temelji na teorijskim pristupima razvijenim u okviru li-
terature o malim zemljama i pretendira doprinijeti utemeljenju akademskog
studiranja hrvatske vanjske politike.

Ključne riječi
hrvatska vanjska politika; male zemlje; male sile; Europska Unija; teorije međunarodnih odnosa

Hrčak ID: 72011

URI
https://hrcak.srce.hr/72011

[engleski]

Posjeta: 3.576 *