Kvantitativna genetska varijabilnost provenijencija obične bukve (Fagus sylvatica l.) iz jugoistočne Europe
Mladen Ivanković
; Hrvatski šumarski institut Jastrebarsko
Maja Popović
; Hrvatski šumarski institut Jastrebarsko
Ida Katičić
; Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Georg von Wuehlisch
; Federal Research Institute for Rural Areas, Forestry and Fisheries (vTI), Institute for Forest Genetics, Grosshansdorf, Germany
Saša Bogdan
; Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
APA 6th Edition Ivanković, M., Popović, M., Katičić, I., Wuehlisch, G.v. i Bogdan, S. (2011). Kvantitativna genetska varijabilnost provenijencija obične bukve (Fagus sylvatica l.) iz jugoistočne Europe. Šumarski list, 135 (13), 25-36. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/72312
MLA 8th Edition Ivanković, Mladen, et al. "Kvantitativna genetska varijabilnost provenijencija obične bukve (Fagus sylvatica l.) iz jugoistočne Europe." Šumarski list, vol. 135, br. 13, 2011, str. 25-36. https://hrcak.srce.hr/72312. Citirano 24.01.2021.
Chicago 17th Edition Ivanković, Mladen, Maja Popović, Ida Katičić, Georg von Wuehlisch i Saša Bogdan. "Kvantitativna genetska varijabilnost provenijencija obične bukve (Fagus sylvatica l.) iz jugoistočne Europe." Šumarski list 135, br. 13 (2011): 25-36. https://hrcak.srce.hr/72312
Harvard Ivanković, M., et al. (2011). 'Kvantitativna genetska varijabilnost provenijencija obične bukve (Fagus sylvatica l.) iz jugoistočne Europe', Šumarski list, 135(13), str. 25-36. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/72312 (Datum pristupa: 24.01.2021.)
Vancouver Ivanković M, Popović M, Katičić I, Wuehlisch Gv, Bogdan S. Kvantitativna genetska varijabilnost provenijencija obične bukve (Fagus sylvatica l.) iz jugoistočne Europe. Šumarski list [Internet]. 2011 [pristupljeno 24.01.2021.];135(13):25-36. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/72312
IEEE M. Ivanković, M. Popović, I. Katičić, G.v. Wuehlisch i S. Bogdan, "Kvantitativna genetska varijabilnost provenijencija obične bukve (Fagus sylvatica l.) iz jugoistočne Europe", Šumarski list, vol.135, br. 13, str. 25-36, 2011. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/72312. [Citirano: 24.01.2021.]
Sažetak Istraživanja su provedena u testu provenijencija obične bukve, u kojemu je analizirano trinaest provenijencija podrijetlom iz jugoistočne Europe. Visine biljaka izmjerene su sukcesivno nakon prve tri godine rasta u nasadu, dok su fenologija listanja i zimska retencija lišća ocjenjivane skalarno u drugoj i trećoj godini.
Analiza varijance provedena je s namjerom određivanja statističke značajnosti komponenata varijance uzrokovanih efektima provenijencija. REG i CORR procedure provedene su s ciljem analize povezanosti između istraživanih svojstava, kao i između svojstava provenijencija i klimatskih varijabli njihovih matičnih sastojina.
Rezultati su ukazali na postojanje visoke razine genetske varijabilnosti za sva analizirana svojstva. Utvrđene su visoko statistički značajne razlike između provenijencija, ali su realni podaci za visine, preživljenje i zimsku retenciju lišća bili opterećeni njihovim dobnim razlikama. Korekcijom za aditivni efekt dobnih razlika izgubila se statistička značajnost diferencijacije između provenijencija za visine i preživljenje.
Međupopulacijske razlike između provenijencija za analizirana svojstva testirane su Tukey-Kramer-ovim testom radi utvrđivanja eventualnog geografskog obrasca. Rezultati su pokazali geografsku strukturiranost za visine, preživljenje i zimsku retenciju lišća u smislu postepenih razlika u smjeru istok-zapad. Međutim, naoko klinalna varijabilnost bila je ponajprije uvjetovana dobnim razlikama.
Za svojstvo fenologije listanja nije utvrđena razlika između provenijencija prema geografskoj razdjelbi vrste, već rezultati za ovo svojstvo ukazuju na ekotipski obrazac međupopulacijskih razlika. Utvrđena je statistički značajna povezanost prosječnih vrijednosti provenijencija s Ellenberg-ovim klimatskim kvocjentima (EQ). Provenijencije iz vlažnijih i hladnijih staništa (EQ = 12-16) su kasnije listale. S povećanjem kontinentalnosti staništa, provenijencije su pokazivale trend prosječno ranijeg listanja. Kulminacija takvog trenda bila je kod vrijednosti EQ = 26, nakon čega su provenijencije pokazale obrnuti trend tj. ponovno kasnije listanje.
Za svojstva koja su bila pod utjecajem dobnih razlika nije detektirana genetska diferencijacija, ali je ista utvrđena za svojstva fenologije listanja. S obzirom na to, kao i na slična istraživanja međupopulacijskih razlika za adaptivna svojstva, veća je vjerojatnost da populacije obične bukve na području jugoistočne Europe pokazuju ekotipski obrazac genetske diferencijacije, koji je oblikovan prilagođavanjem na lokalne makroklimatske uvjete.
Može se preporučiti da se kod razdjelbe na sjemenske jedinice i korištenja šumskog reprodukcijskog materijala treba više orijentirati na ekološke, a ne na geografske kriterije.