Skoči na glavni sadržaj

Prethodno priopćenje

Osutost šumskog drveća u Hrvatskoj u razdoblju od 2006. do 2009. godine

Nenad Potočić orcid id orcid.org/0000-0002-5581-2976 ; Hrvatski šumarski institut Jastrebarsko
Ivan Seletković ; Hrvatski šumarski institut Jastrebarsko


Puni tekst: hrvatski pdf 536 Kb

str. 149-158

preuzimanja: 750

citiraj


Sažetak

S obzirom na stav da je najvažniji uzročnik propadanja šuma zračno onečišćenje, 1985. godine je u okviru UNECE Konvencije o dalekosežnom prekograničnom onečišćenju zraka (CLRTAP) osnovan Međunarodni program za procjenu i motrenje utjecaja zračnog onečišćenja na šume (International Cooperative Programme on Assessment and Monitoring of Air Pollution Effects on Forests, skraćeno ICP Forests), u koji se Hrvatska uključila 1987. godine. Prednost monitoringa (trajnog motrenja) u odnosu na jednokratna istraživanja je u dobivanju vremenskog niza podataka koji omogućuje ispravnije zaključivanje o stanju pojava koje, u ovome slučaju, variraju na godišnjoj razini.
Motrenje se provodi na mreži točaka Razine 1 (bioindikacijske točke razmaka 16 km) i osnovnoj mreži točaka (točke razmaka 4 km), a ključnu ulogu u Programu ima vizualna procjena osutosti krošanja.
Vrijednosti značajne osutosti su vrlo visoke u Upravama šuma Podružnicama Vinkovci, Zagreb, Delnice i Buzet, a niske u UŠP Bjelovar i Koprivnica.Visok postotak značajne osutosti u UŠP Delnice i Vinkovci posljedica je visokeosutosti obične jele, odnosno hrasta lužnjaka. U UŠP Buzet, visok postotak značajne osutosti posljedica je visokih vrijednosti značajne osutosti gotovo svih promatranih vrsta.
Porast značajne osutosti svih vrsta traje od 2002. godine, a listača od 2003. godine. Kod četinjača od 2006. godine bilježimo lagan pad osutosti.

Ključne riječi

ICP Forests; osutost krošanja; bioindikacijska i osnovna mreža točaka

Hrčak ID:

72323

URI

https://hrcak.srce.hr/72323

Datum izdavanja:

14.10.2011.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.440 *