hrcak mascot   Srce   HID

Pregledni rad

Dr Stanislav Župić (1897-1973) - osebujna ličnost hrvatske psihijatrije

Vesna Lecher-Švarc ; Dom zdravlja Zaprešić, Zaprešić, Hrvatska
Ljubomir Radovančević ; Ordinacija za psihološke tretmane, biofeedback i psihosomatiku, Zagreb, Hrvatska

Puni tekst: hrvatski, pdf (174 KB) str. 101-112 preuzimanja: 1.139* citiraj
APA 6th Edition
Lecher-Švarc, V. i Radovančević, Lj. (2011). Dr Stanislav Župić (1897-1973) - osebujna ličnost hrvatske psihijatrije. Acta medico-historica Adriatica, 9 (1), 101-112. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/72547
MLA 8th Edition
Lecher-Švarc, Vesna i Ljubomir Radovančević. "Dr Stanislav Župić (1897-1973) - osebujna ličnost hrvatske psihijatrije." Acta medico-historica Adriatica, vol. 9, br. 1, 2011, str. 101-112. https://hrcak.srce.hr/72547. Citirano 23.10.2021.
Chicago 17th Edition
Lecher-Švarc, Vesna i Ljubomir Radovančević. "Dr Stanislav Župić (1897-1973) - osebujna ličnost hrvatske psihijatrije." Acta medico-historica Adriatica 9, br. 1 (2011): 101-112. https://hrcak.srce.hr/72547
Harvard
Lecher-Švarc, V., i Radovančević, Lj. (2011). 'Dr Stanislav Župić (1897-1973) - osebujna ličnost hrvatske psihijatrije', Acta medico-historica Adriatica, 9(1), str. 101-112. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/72547 (Datum pristupa: 23.10.2021.)
Vancouver
Lecher-Švarc V, Radovančević Lj. Dr Stanislav Župić (1897-1973) - osebujna ličnost hrvatske psihijatrije. Acta medico-historica Adriatica [Internet]. 2011 [pristupljeno 23.10.2021.];9(1):101-112. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/72547
IEEE
V. Lecher-Švarc i Lj. Radovančević, "Dr Stanislav Župić (1897-1973) - osebujna ličnost hrvatske psihijatrije", Acta medico-historica Adriatica, vol.9, br. 1, str. 101-112, 2011. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/72547. [Citirano: 23.10.2021.]

Sažetak
Prikaz je posvećen osebujnome hrvatskom psihijatru dr. Stanislavu Župiću (1897.–1973.) koji je cjelokupan radni vijek (1920.–1962.) proveo u Psihijatrijskoj bolnici Vrapče. Ostao je zapamćen po inovacijama u psihoterapiji psihoza, kao začetnik psihodrame (1938. objavio je dramsku igru Vraćanje u život), po primjeni biblio-, muziko- i art-terapije te primjeni homeopatije u liječenju duševnih bolesnika. Njegovom su se inicijativom u bolnici vrlo rano počele primjenjivati i terapija inzulinskim komama i konvulzivna terapija te prvi Largactil i najnoviji psihofarmaci. Profesionalno se bavio i forenzikom, dok je u slobodno vrijeme izučavao patografije umjetnika i pisaca i bavio se pisanjem književnih kritika. Godine 1924. utemeljio je Jugoslavensko antropozofsko društvo koje kao Marija Sofija djeluje i danas u Zagrebu. Od 1935. intenzivno je skupljao materijal koji je poslužio kao osnova za osebujan bolnički muzej.

Ključne riječi
povijest psihijatrije; XX. stoljeće; psihoterapija; psihodrama; antropozofija; Psihijatrijska bolnica Vrapče; Hrvatska

Hrčak ID: 72547

URI
https://hrcak.srce.hr/72547

[engleski]

Posjeta: 1.944 *