hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Aspekti integracije i adaptacije hrvatskih iseljenika u Čileu

Marina Perić

Puni tekst: hrvatski, pdf (307 KB) str. 243-258 preuzimanja: 1.375* citiraj
APA 6th Edition
Perić, M. (2004). Aspekti integracije i adaptacije hrvatskih iseljenika u Čileu. Migracijske i etničke teme, 20 (2-3), 243-258. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/7267
MLA 8th Edition
Perić, Marina. "Aspekti integracije i adaptacije hrvatskih iseljenika u Čileu." Migracijske i etničke teme, vol. 20, br. 2-3, 2004, str. 243-258. https://hrcak.srce.hr/7267. Citirano 09.08.2020.
Chicago 17th Edition
Perić, Marina. "Aspekti integracije i adaptacije hrvatskih iseljenika u Čileu." Migracijske i etničke teme 20, br. 2-3 (2004): 243-258. https://hrcak.srce.hr/7267
Harvard
Perić, M. (2004). 'Aspekti integracije i adaptacije hrvatskih iseljenika u Čileu', Migracijske i etničke teme, 20(2-3), str. 243-258. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/7267 (Datum pristupa: 09.08.2020.)
Vancouver
Perić M. Aspekti integracije i adaptacije hrvatskih iseljenika u Čileu. Migracijske i etničke teme [Internet]. 2004 [pristupljeno 09.08.2020.];20(2-3):243-258. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/7267
IEEE
M. Perić, "Aspekti integracije i adaptacije hrvatskih iseljenika u Čileu", Migracijske i etničke teme, vol.20, br. 2-3, str. 243-258, 2004. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/7267. [Citirano: 09.08.2020.]

Sažetak
Iseljavanje Hrvata u Čile vezano je uz prekooceanske migracije koje su se događale krajem 19. i početkom 20. stoljeća. Hrvatska se tada nalazila u sastavu Austro-Ugarske Monarhije. Najvažnije područje iseljavanja bila je Dalmacija, poglavito otok Brač. Iseljavanje se provodilo stihijski, bez određene iseljeničke politike i zakonodavstva. Glavni smjerovi iseljavanja bili su sjeverni (Antofagasta i Tarapaca) i južni dijelovi (pokrajina Magallanes) Čilea. U novom društvenom okruženju, u zemlji imigracije – Čileu, hrvatski iseljenici prolaze kroz niz procesa integracije i adaptacije. Otvorenost čileanskoga društva i politika kulturnog pluralizma omogućila im je slobodu izražavanja i prakticiranja etničnosti. S druge strane, čileanski zakon nije dozvoljavao dvojno državljanstvo, te su stoga djeca useljenika automatski postajali Čileancima. Hrvatski useljenici u početku njeguju mehanički oblik solidarnosti, budući da lančano iseljavaju i žive u rodbinskim ili prijateljskim skupinama. Nakon što su osigurali materijalne uvjete za život, osnivaju svoja društva i postaju prepoznatljivi prema van, u odnosu na druge useljeničke skupine. S vremenom dolazi i do socijalnog raslojavanja među njima. Žive u suživotu s mnogobrojnim useljeničkim skupinama. Privlačne su im sve slavenske useljeničke skupine, a dobre odnose ostvaruju i sa Čileanacima. Miješani brakovi, najviše s Čileankama/cima, ubrzavaju proces asimilacije i dovode do gotovo potpuna nestanka hrvatskog jezika. U ovom radu na osnovi dosadašnjih istraživanja hrvatskih ili čileanskih autora, povijesnih izvora i novinskih članaka analiziraju se procesi integracije iseljenika na trima društvenim razinama: unutar čileanskog društva, vlastite iseljeničke skupine i u odnosu prema drugim iseljeničkim skupinama. Utvrđuju se činioci koji su usporavali ili ubrzavali procese integracije, načini na koji su se procesi odvijali, okolnosti i učinak koji su proizveli.

Ključne riječi
hrvatski iseljenici; iseljenička skupina; prekooceanska migracija; integracija

Hrčak ID: 7267

URI
https://hrcak.srce.hr/7267

[engleski]

Posjeta: 2.283 *