Izvorni znanstveni članak

MORFOLOŠKE OSOBINE ŠARANSKIH POPULACIJA (Cyprinus carpio carpio L.) U REPUBLICI HRVATSKOJ

Tea Tomljanović orcid.org/0000-0002-5917-3315 ; Zavod za ribarstvo, pčelarstvo, lovstvo i specijalnu zoologiju. Agronomski fakultet, Svetošimunska 25, 10 000 Zagreb
Marina Piria orcid.org/0000-0001-6324-9282 ; Zavod za ribarstvo, pčelarstvo, lovstvo i specijalnu zoologiju. Agronomski fakultet, Svetošimunska 25, 10 000 Zagreb
Tomislav Treer ; Zavod za ribarstvo, pčelarstvo, lovstvo i specijalnu zoologiju. Agronomski fakultet, Svetošimunska 25, 10 000 Zagreb
Roman Safner ; Zavod za ribarstvo, pčelarstvo, lovstvo i specijalnu zoologiju. Agronomski fakultet, Svetošimunska 25, 10 000 Zagreb
Nikica Šprem orcid.org/0000-0002-3475-6653 ; Zavod za ribarstvo, pčelarstvo, lovstvo i specijalnu zoologiju. Agronomski fakultet, Svetošimunska 25, 10 000 Zagreb
Ivica Aničić ; Zavod za ribarstvo, pčelarstvo, lovstvo i specijalnu zoologiju. Agronomski fakultet, Svetošimunska 25, 10 000 Zagreb
Daniel Matulic ; Zavod za ribarstvo, pčelarstvo, lovstvo i specijalnu zoologiju. Agronomski fakultet, Svetošimunska 25, 10 000 Zagreb
Vladimir Kordić ; Zavod za ribarstvo, pčelarstvo, lovstvo i specijalnu zoologiju. Agronomski fakultet, Svetošimunska 25, 10 000 Zagreb

Sažetak

U istraživanje je uključeno pet šaranskih populacija s hrvatskih ribnjačarstava (Draganići, Končanica, Našička Breznica, Orahovica (Grudnjak) i Poljana), te tri šaranske populacije iz otvorenih voda (Sava, Dunav i Vransko jezero). Ukupno je analizirano 295 jedinki. Istraženo je 20 morfometrijskih i 13 merističkih osobina. Analiza je provedena metodom glavnih komponenata (engl. Principal component analysis, PCA), također je upotrebljena constrained linearna analiza kanoničke redundancije (engl. redundancy analysis, RDA). Prema broju branhiospina, najviše se izdvajaju šarani rijeke Save i Vranskog jezera, te poneke jedinke iz Dunava, dok se ribnjačarske populacije posebno ne izdvajaju s obzirom na ovo obilježje. Ribnjačarske populacije Grudnjak, Draganići, Končanica i Našice se međusobno preklapaju. Populacija šarana iz Dunava podijeljena je u dvije skupine; jedna skupina je usko povezana s ribnjačarskim populacijama, dok je druga skupina usko poveza s populacijama šarana otvorenih voda. Jedinke šarana iz Dunava koji su morfološki slične ribnjačarskim šaranima smatra se da su nedavno unesene u otvorene vode te još uvijek imaju vanjska obilježja ribnjačarskih populacija. Ovim istraživanjem uočeno je signifikantno odvajanje ribnjačarskih šarana i šarana otvorenih voda, koje je dokazano Monte Carlo testom (F=347,191; p=0,002), međutim jasno razdvajanje između ribnjačarskih šaranskih linija nije nađeno.

Ključne riječi

morfologija; šaran; Cyprinus carpio carpio L.; Republika Hrvatska

Hrčak ID:

74244

URI

https://hrcak.srce.hr/74244

Datum izdavanja:

28.10.2011.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.907 *