Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

Frane Petić i šest Aristotelovih pogrešaka u definiciji vremena

Francesco Bottin ; Sveučilište u Padovi, Italija


Puni tekst: hrvatski pdf 280 Kb

str. 77-86

preuzimanja: 487

citiraj


Sažetak

Aristotelova doktrina o vremenu jedna je od omiljenih meta Petrićeve kritike i poruge. On smatra da se u Aristotelovoj kratkoj definiciji vremena (»vrijeme je mjera kretanja prema ‘prije’ i ‘poslije’«) može pronaći šest, a moguće i više pogrešaka (sex de forte plures commisit errores): a) tvrditi da je vrijeme broj ili mjera kretanja znači zastupati stajalište da je vrijeme rezultat našeg mišljenja, dočim »cogitatio nostra ad essentiam temporis nihil pertinet«; b) da se u određenju vremena spominje samo kretanje; c) naprotiv, vrijeme jest i mjera mirovanja; d) da je prava priroda vremena definirana bolje od trajanja; e) da je kretanje mjera vremena, a ne obrnuto; f) »prije« i »poslije« u Aristotelovoj definiciji nemaju ništa zajedničko s trajanjem vremena. Pravu prirodu vremena Petrić otkriva u jedanaestoj knjizi Hermesa Trismegista u kojoj se tvrdi: »Mens, audi o fili, quomodo se habet Deus et universum: Deus, aevum, mundum, tempus, generatio. Deus aevum facit, aevum vero mundum, mundus autem tempus, tempus vero generationem.« Petrić priznaje da i Aristotel razlikuje vrijeme i aevum, jer je skupio hermetičke doktrine Platonova nauka. Međutim, on je potpuno promijenio pojam vremena, u silnoj želji da potvori Platona.

Ključne riječi

Hrčak ID:

74469

URI

https://hrcak.srce.hr/74469

Datum izdavanja:

4.12.2000.

Podaci na drugim jezicima: talijanski

Posjeta: 1.813 *