Bogoslovska smotra, Vol. 81 No. 4, 2011.
Izvorni znanstveni članak
Socijalni nauk Crkve i načelo supsidijarnosti u svijesti hrvatskih građana (i vjernika)
Vladimir Dugalić
orcid.org/0000-0002-0637-8077
; Katolički bogoslovni fakultet u Đakovu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Đakovo, Hrvatska
Damir Mravunac
; Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve Hrvatske biskupske konfrerencije, Zagreb, Hrvatska
Sažetak
U radu su obrađeni odgovori naših građana (i vjernika) na pitanja koja su se odnosila na poznavanje socijalnog nauka Crkve i načela supsidijarnosti, postavljena pod brojevima 49 - 51 u upitniku koji je usmenom anketom proveden u prosincu 2009. godine na probabilistički izabranom, višeetapno stratificiranom uzorku punoljetnog stanovništva Hrvatske kojim je bilo obuhvaćeno točno 1000 sudionika iz 70 naselja, odnosno iz 100 različitih lokacija, unutar znanstveno-istraživačkog projekta »Supsidijarnost u hrvatskom društvu«. Rezultati nedvojbeno ukazuju na činjenicu da su katolički vjernici slabo upoznati sa sadržajem socijalnog nauka Crkve (prema rezultatima 75,8% nije upoznato, a upoznato ih je tek 21,9%) i da ga najčešće poistovjećuju s karitativnim djelovanjem Crkve. Sa značenjem načela supsidijarnosti upoznato je tek 15,6% ispitanika, i to ponajviše iz stručnih rasprava i hrvatskih medija, dok njih 83,6% uopće nije čulo za taj pojam. Razlozi su takva stanja višestruki, od naslijeđenog mentaliteta do toga da socijalni nauk Crkve nije uspio izaći izvan crkvenih prostora. Sve to nameće Katoličkoj crkvi traženje novih prostora i načina posredovanja sadržaja socijalnog nauka Crkve kao i odgoja za supsidijarnost. Kod vjernika koji redovito komuniciraju sa župnom zajednicom (20 - 25%) potrebno je u navještaju i katehezi snažnije izgrađivati oblike osobne odgovornosti i socijalne duhovnosti, dok poteškoću predstavlja približavanje i odgoj onih vjernika (oko 60%) koji su udaljeniji od Crkve, a istovremeno su nositelji društvenog života. Stoga se kao prioritet nameće izlazak iz crkvenih prostora i ulazak u prostor civilnog društva npr. osnivanjem katoličkih elektroničkih medija, katoličkih odgojnih i obrazovnih ustanova i jačanjem vjerničkih društava, te nužnost osobnih i prigodnih kontakata s udaljenijim vjernicima, a visokoobrazovani, koji se statistički najviše društveno angažiraju a istovremeno su crkveno najudaljeniji, te mladi moraju postati ciljne skupine pastoralnog rada i odgoja za socijalni nauk Crkve i načelo supsidijarnosti.
Ključne riječi
socijalni nauk Crkve; supsidijarnost; hrvatsko društvo; Katolička crkva; socijalni pastoral; mladi; visokoobrazovani
Hrčak ID:
76014
URI
Datum izdavanja:
11.1.2012.
Posjeta: 2.604 *