Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

Folna kiselina - što znaju i koliko ju koriste rodilje u Zadarskoj županiji

Ksenija Vitale ; Sveučilište u Zagrebu, Medicinski fakultet, Škola narodnog zdravlja "Andrija Štampar"
Slavica Sović ; Sveučilište u Zagrebu, Medicinski fakultet, Škola narodnog zdravlja "Andrija Štampar"
Marko Milić ; Specijalna bolnica za ortopediju, Biograd na moru
Ljilja Balorda ; Zavod za javno zdravstvo Zadar
Goran Todorović ; Dom zdravlja Velika
Branko Uhoda ; Specijalna bolnica za ortopediju, Biograd na moru


Puni tekst: hrvatski pdf 130 Kb

str. 95-103

preuzimanja: 2.459

citiraj


Sažetak

Cilj ovoga rada je utvrditi koliko su rodilje u Zadarskoj županiji upoznate s folnom kiselinom, te koliko su je uzimale. Iako je 80% od 339 ispitanica odgovorilo da zna što je folna kiselina i skoro 85% njih da vjeruje da je korisna, pravilno ju je uzimalo samo 16,5%, dok je 23% njih uzimalo neki multivitamin. Savjet da uzima folnu kiselinu dobilo je 49% ispitanica, i to skoro 90% njih od ljekarnika. Liječnici su savjetovali samo 2% ispitanica i od toga niti jednu s niskom stručnom spremom. Samoinicijativno je 39% ispitanica uzelo neki preparat. Logistička regresija pokazala je da su glavni prediktori za uzimanje folne kiseline planirana trudnoća i spontani prekid trudnoće i/ili mrtvorođenost. Negativni prediktor je pušenje. Žene s višom edukacijom više su konzumirale folnu kiselinu. Ispitanice s nižim obrazovanjem višestruko su u nepovoljnijem položaju, budući da nemaju dovoljno spoznaja, baš uslijed nedovoljnog školovanja, a
socijalna mreža kojoj pripadaju nije dovoljno snažna, a niti zdravstveni sustav ne dopire do njih. Za pretpostaviti je da, dok to ne bude pravilo u EU, Hrvatska neće obogaćivati hranu folnom kiselinom, pa je potrebno iznaći pravilnu kombinaciju svih raspoloživih metoda kako bi se ženama u fertilnoj dobi u Zadarskoj županiji omogućio njezin pravilan unos. Integrativan pristup bi kroz edukaciju o prehrani, stilu života, te pravilnu suplementaciju folnom kiselinom, mogao utjecati na smanjenje incidencije DNC-a (defekta neuralne cijevi). Također, integrativni pristup podrazumijeva da treba iskoristiti dostupnost ljekarnika, utjecaj obitelji i prijatelja, ali svakako treba povećati dostupnost i savjetovanje kroz primarnu zdravstvenu zaštitu.

Ključne riječi

Folna kiselina; defekt neuralne cijevi; javnozdravstvena intervencija; dodaci prehrani; preporuke

Hrčak ID:

77238

URI

https://hrcak.srce.hr/77238

Datum izdavanja:

1.2.2012.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 4.156 *