hrcak mascot   Srce   HID

Pregledni rad

Ishodišta za proučavanje međuodnosa baštinskih ustanova u 20. stoljeću: počeci teorijskih promišljanja

Sanjica Faletar Tanacković ; Odsjek za informacijske znanosti, Filozofski fakultet Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku
Tatjana Aparac-Jelušić ; Odjel za informacijske znanosti, Sveučilište u Zadru

Puni tekst: hrvatski, pdf (101 KB) str. 183-206 preuzimanja: 839* citiraj
APA 6th Edition
Faletar Tanacković, S. i Aparac-Jelušić, T. (2010). Ishodišta za proučavanje međuodnosa baštinskih ustanova u 20. stoljeću: počeci teorijskih promišljanja. Libellarium, 3 (2), 183-206. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/77793
MLA 8th Edition
Faletar Tanacković, Sanjica i Tatjana Aparac-Jelušić. "Ishodišta za proučavanje međuodnosa baštinskih ustanova u 20. stoljeću: počeci teorijskih promišljanja." Libellarium, vol. 3, br. 2, 2010, str. 183-206. https://hrcak.srce.hr/77793. Citirano 18.09.2019.
Chicago 17th Edition
Faletar Tanacković, Sanjica i Tatjana Aparac-Jelušić. "Ishodišta za proučavanje međuodnosa baštinskih ustanova u 20. stoljeću: počeci teorijskih promišljanja." Libellarium 3, br. 2 (2010): 183-206. https://hrcak.srce.hr/77793
Harvard
Faletar Tanacković, S., i Aparac-Jelušić, T. (2010). 'Ishodišta za proučavanje međuodnosa baštinskih ustanova u 20. stoljeću: počeci teorijskih promišljanja', Libellarium, 3(2), str. 183-206. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/77793 (Datum pristupa: 18.09.2019.)
Vancouver
Faletar Tanacković S, Aparac-Jelušić T. Ishodišta za proučavanje međuodnosa baštinskih ustanova u 20. stoljeću: počeci teorijskih promišljanja. Libellarium [Internet]. 2010 [pristupljeno 18.09.2019.];3(2):183-206. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/77793
IEEE
S. Faletar Tanacković i T. Aparac-Jelušić, "Ishodišta za proučavanje međuodnosa baštinskih ustanova u 20. stoljeću: počeci teorijskih promišljanja", Libellarium, vol.3, br. 2, str. 183-206, 2010. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/77793. [Citirano: 18.09.2019.]

Sažetak
Baštinske ustanove i djelatnosti razvijale su se tijekom vremena u različitim, ali ne i dijametralno suprotnim smjerovima. Prepoznavši njihovu usmjerenost prema zajedničkom cilju osiguravanja trajne pohrane i što bolje dostupnosti i uporabe baštine, a u svrhu iznalaženja potencijalnih modela i smjernica za njihovo usklađeno djelovanje, brojni su teoretičari i praktičari iz područja arhivistike, knjižničarstva, muzeologije i šireg polja informacijskih znanosti tijekom vremena proučavali međuodnose arhiva, knjižnica i muzeja te ispitivali njihove sličnosti i razlike nastojeći protumačiti temeljna načela i obilježja njihova djelovanja. U 20. stoljeću o toj se problematici počinje pisati još 1930-ih. Autori su tih radova najčešće knjižničari i arhivisti, potaknuti praktičnim okolnostima vlastita djelovanja i profesionalnim okruženjima. Na temelju analize i pregleda dostupne literature u ovome se radu podastiru i komentiraju mišljenja autora čije je djelovanje obilježilo razdoblje do 1980-ih. Ti su autori u pravilu dolazili iz Sjedinjenih Američkih Država i bavili su se sličnostima i razlikama između arhiva i knjižnica odnosno arhivske i knjižnične djelatnosti. Njihovim se raspravama od 1960-ih pridružuju i muzejski stručnjaci unoseći u rasprave specifična obilježja muzeja i muzejske djelatnosti. Kako bi se pridonijelo razumijevanju međusobnih odnosa i evidentnog približavanja tih triju baštinskih ustanova i djelatnosti, što rezultira njihovim međusobnim uvažavanjem, a u pojedinim slučajevima i konkretnom suradnjom u suvremenom umreženom društvu, u ovom će se radu pokušati prikazati razvoj teorijsko-metodološke misli o tom fenomenu te predstaviti i analizirati gledišta značajnijih autora koji su se bavili navedenom problematikom od prvih poznatih radova na tu temu do posljednjeg desetljeća prošlog stoljeća.

Ključne riječi
arhivi; knjižnice; muzeji; baštinske ustanove; sličnosti baštinskih ustanova; razlike baštinskih ustanova; približavanje baštinskih ustanova; 20. st

Hrčak ID: 77793

URI
https://hrcak.srce.hr/77793

[engleski]

Posjeta: 1.248 *