Stručni rad
Primorska banovina u politici upravne podjele Bosne i Hercegovine
Branko Dubravica
; Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Sažetak
Danas, kada se ponovo nalazimo pred pitanjem kuda ide Bosna i Hercegovina,
k novoj integraciji ili daljnjoj dezintegraciji, neće biti naodmet pokazati
kako je i kada otpočeo proces njene upravno-teritorijalne podjele i povezivanja
sa susjednim zemljama u 20. stoljeću, u ovom slučaju s Dalmacijom 1929.
u Primorskoj banovini, a deset godina kasnije s Banovinom Hrvatskom. U
radu ćemo se detaljno pozabaviti prikazom veličine teritorija i stanovništva
prema konfesionalnoj pripadnosti na razini 8, odnosno 13 kotareva koje je
činilo 38, odnosno 70 općina BiH. Podaci o stanovništvu iznose se temeljem
zadnjeg popisa iz 1931. godine u Kraljevini Jugoslaviji te se pokušava odgovoriti
na pitanje u kojem se omjeru našla katolička većina naspram islamske
i pravoslavne manjine. Apsolutnu većinu od 63% katoličko je stanovništvo u
bosansko-hercegovačkim kotarevima imalo u razdoblju Primorske banovine,
dok je u Banovini Hrvatskoj činilo 53% stanovništva. Pored katolika u istim
su banovinama živjeli stanovnici islamske i pravoslavne vjeroispovijesti, koji
su bili manjina, dok su na razini pojedinih općina i kotareva bili većina. Katolici
su u Primorskoj banovini u dalmatinskim kotarevima činili 84% stanovništva,
a u kotarevima BiH 63%, pa je na razini cjelokupne banovine bilo
75% katolika. Stoga su s pravom mnogi doživljavali i objašnjavali Primorsku
banovinu konfesionalno katoličkom, a nacionalno hrvatskom, premda će to
ona u stvarnosti postati tek kad zajedno sa Savskom banovinom uđe u Banovinu
Hrvatsku.
Ključne riječi
politika; upravna podjela BiH; banovine; kotarevi; općine; katolici – Hrvati; pravoslavci – Srbi; islam – Bošnjaci; granice; teritorijalni opseg
Hrčak ID:
77808
URI
Datum izdavanja:
14.2.2012.
Posjeta: 2.539 *