hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Područje Koprivničko-križevačke županije u odnosu na granice tijekom srednjeg i ranog novog vijeka

Ranko Pavleš ; Podravka, Koprivnica

Puni tekst: hrvatski, pdf (93 KB) str. 5-14 preuzimanja: 329* citiraj
APA 6th Edition
Pavleš, R. (2008). Područje Koprivničko-križevačke županije u odnosu na granice tijekom srednjeg i ranog novog vijeka. Podravina, 7 (14), 5-14. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/77921
MLA 8th Edition
Pavleš, Ranko. "Područje Koprivničko-križevačke županije u odnosu na granice tijekom srednjeg i ranog novog vijeka." Podravina, vol. 7, br. 14, 2008, str. 5-14. https://hrcak.srce.hr/77921. Citirano 03.08.2020.
Chicago 17th Edition
Pavleš, Ranko. "Područje Koprivničko-križevačke županije u odnosu na granice tijekom srednjeg i ranog novog vijeka." Podravina 7, br. 14 (2008): 5-14. https://hrcak.srce.hr/77921
Harvard
Pavleš, R. (2008). 'Područje Koprivničko-križevačke županije u odnosu na granice tijekom srednjeg i ranog novog vijeka', Podravina, 7(14), str. 5-14. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/77921 (Datum pristupa: 03.08.2020.)
Vancouver
Pavleš R. Područje Koprivničko-križevačke županije u odnosu na granice tijekom srednjeg i ranog novog vijeka. Podravina [Internet]. 2008 [pristupljeno 03.08.2020.];7(14):5-14. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/77921
IEEE
R. Pavleš, "Područje Koprivničko-križevačke županije u odnosu na granice tijekom srednjeg i ranog novog vijeka", Podravina, vol.7, br. 14, str. 5-14, 2008. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/77921. [Citirano: 03.08.2020.]

Sažetak
U radu se na osnovi literature i izvora nastoji prikazati odnos granica u blizini Koprivničko-križevačke županije i utjecaji koji su preko njih djelovali na stanovništvo u srednjem i ranom novom vijeku. U obzir su uzete državne, ali i etničke granice. U prvom dijelu rada riječ je o promjenama granica od doseljenja Slavena do 1526. godine. Tijekom Avarskog kaganata (VI. - VIII. stoljeće) nema podataka o ovom kraju, ali se na osnovi arheoloških nalaza postavlja teza o granici između jezgre kaganata naseljene pretežno Avarima i uglavnom slavenskih rubnih područja, koja se vjerojatno nalazila nešto sjevernije od rijeke Drave. Nakon što su Franci pobijedili Avare rijeka Drava je bila granica djelovanja Salzburške biskupije i Akvilejske patrijaršije. Potkraj IX. stoljeća Drava je bila granična rijeka Braslavove kneževine. Krajem IX. i početkom X. stoljeća Panoniju zaposjedaju Mađari. Tek iz dokumenata XII. i XIII. stoljeća vidimo rezultat tadašnjih procesa, tj. etničku granicu između Mađara i Slovinaca, koju u Podravini uglavnom čini rijeka Drava. Nakon 955. godine Franci ponovno zauzimaju dio izgubljenih područja te se formira zapadna granica Slovinja koja je do danas međa Hrvata i Slovenaca. Krajem XI. stoljeća mađarski su kraljevi zauzeli Slovinje i Hrvatsku. Organizacijom državnih i crkvenih institucija sa sjevera počinje jak mađarski utjecaj, a s kolonizacijom sa zapada jača djelovanje njemačkog elementa čiji se kompaktni etnički teritorij približio našim krajevima. Osim državne mađarsko-njemačko-slovinske tromeđe, nedaleko od tih krajeva nastale su etničke tromeđe njemačko-mađarsko-slovenska te mađarsko-slovensko-slovinska. U XV. stoljeću na jugu se pomicanjem Hrvata na sjever tim krajevima približila i hrvatska etnička granica.
U drugom dijelu rada obrađen je novi odnos prema granicama početkom novog vijeka, nastao širenjem Osmanskog Carstva, ali i uklapanjem hrvatskih i mađarskih zemalja u habsburšku državu. Sredinom XVI. stoljeća osmanska se granica nalazila dvadesetak kilometara od Križevaca i Đurđevca. Osmanski utjecaji bili su pretežno vojni. Krajem XVI. stoljeća na kršćanskoj strani granice naseljavaju se velike skupine Vlaha, a Vojna krajina postaje prostor izdvojen iz Hrvatske. Tako ovdje nastaje najsloženija granica u Europi, koja se sastojala od kršćanske Vojne krajine, nenaseljene zemlje i osmanske vojne granice.
O području Koprivničko-križevačke županije u XVI. i XVII. stoljeću te u odnosu na granicu prema Osmanskom Carstvu napisano je mnogo, a ovaj rad upućuje na potrebu da se u istraživanje uključe i ranija razdoblja i druge granice te da se u obzir uzmu i etničke granice. Prostor je zanimljiv za proučavanje nastanka narodnog i osobnog identiteta zbog složenosti utjecaja kojima je bio izložen.

Ključne riječi
Koprivničko-križevačka županija; granice; srednji vijek i rani novi vijek

Hrčak ID: 77921

URI
https://hrcak.srce.hr/77921

[engleski]

Posjeta: 608 *