Izvorni znanstveni članak
Područje Koprivničko-križevačke županije u odnosu na granice tijekom srednjeg i ranog novog vijeka
Ranko Pavleš
; Podravka, Koprivnica
Sažetak
U radu se na osnovi literature i izvora nastoji prikazati odnos granica u blizini Koprivničko-križevačke županije i utjecaji koji su preko njih djelovali na stanovništvo u srednjem i ranom novom vijeku. U obzir su uzete državne, ali i etničke granice. U prvom dijelu rada riječ je o promjenama granica od doseljenja Slavena do 1526. godine. Tijekom Avarskog kaganata (VI. - VIII. stoljeće) nema podataka o ovom kraju, ali se na osnovi arheoloških nalaza postavlja teza o granici između jezgre kaganata naseljene pretežno Avarima i uglavnom slavenskih rubnih područja, koja se vjerojatno nalazila nešto sjevernije od rijeke Drave. Nakon što su Franci pobijedili Avare rijeka Drava je bila granica djelovanja Salzburške biskupije i Akvilejske patrijaršije. Potkraj IX. stoljeća Drava je bila granična rijeka Braslavove kneževine. Krajem IX. i početkom X. stoljeća Panoniju zaposjedaju Mađari. Tek iz dokumenata XII. i XIII. stoljeća vidimo rezultat tadašnjih procesa, tj. etničku granicu između Mađara i Slovinaca, koju u Podravini uglavnom čini rijeka Drava. Nakon 955. godine Franci ponovno zauzimaju dio izgubljenih područja te se formira zapadna granica Slovinja koja je do danas međa Hrvata i Slovenaca. Krajem XI. stoljeća mađarski su kraljevi zauzeli Slovinje i Hrvatsku. Organizacijom državnih i crkvenih institucija sa sjevera počinje jak mađarski utjecaj, a s kolonizacijom sa zapada jača djelovanje njemačkog elementa čiji se kompaktni etnički teritorij približio našim krajevima. Osim državne mađarsko-njemačko-slovinske tromeđe, nedaleko od tih krajeva nastale su etničke tromeđe njemačko-mađarsko-slovenska te mađarsko-slovensko-slovinska. U XV. stoljeću na jugu se pomicanjem Hrvata na sjever tim krajevima približila i hrvatska etnička granica.
U drugom dijelu rada obrađen je novi odnos prema granicama početkom novog vijeka, nastao širenjem Osmanskog Carstva, ali i uklapanjem hrvatskih i mađarskih zemalja u habsburšku državu. Sredinom XVI. stoljeća osmanska se granica nalazila dvadesetak kilometara od Križevaca i Đurđevca. Osmanski utjecaji bili su pretežno vojni. Krajem XVI. stoljeća na kršćanskoj strani granice naseljavaju se velike skupine Vlaha, a Vojna krajina postaje prostor izdvojen iz Hrvatske. Tako ovdje nastaje najsloženija granica u Europi, koja se sastojala od kršćanske Vojne krajine, nenaseljene zemlje i osmanske vojne granice.
O području Koprivničko-križevačke županije u XVI. i XVII. stoljeću te u odnosu na granicu prema Osmanskom Carstvu napisano je mnogo, a ovaj rad upućuje na potrebu da se u istraživanje uključe i ranija razdoblja i druge granice te da se u obzir uzmu i etničke granice. Prostor je zanimljiv za proučavanje nastanka narodnog i osobnog identiteta zbog složenosti utjecaja kojima je bio izložen.
Ključne riječi
Koprivničko-križevačka županija; granice; srednji vijek i rani novi vijek
Hrčak ID:
77921
URI
Datum izdavanja:
1.12.2008.
Posjeta: 2.038 *