Šumarski list, Vol. 136 No. 1-2, 2012.
Uvodnik
ODLAZAK ČOVJEKA ČIJE JE UREDNIČKO PERO OSTAVILO TRAJAN I NEIZBRISIV TRAG U NAŠEM ZNANSTVENO-STRUČNOM I STALEŠKOM GLASILU
Sažetak
Po prvi puta, nakon 41. godine uređivanja i skrbi o “Šumarskom listu”, staleškom glasilu Hrvatskog šumarskog društva, cijenjeno i duboko poštovano ime profesora emeritusa, dr. sc. Branimira Prpića, silom prirodnih zakona zauvijek odlazi iz kruga našeg uredničkog odbora, seleći se na stranice Hrvatske znanstvene i stručne šumarske povijesti te u trajno sjećanje brojnih generacija šumarskih stručnjaka i znanstvenika, ne samo iz Hrvatske. U 135 godina trajanja i redovitog izlaženja našega lista, profesor Prpić najdugovječniji je njegov urednik, od osnutaka časopisa davne 1877. godine. Glavnim urednikom “Šumarskog lista” imenovan je 1970. godine i neprekidno obnaša ovu važnu ulogu sve do pretprošle, 2010. godine. Godinu dana nakon njegove posljednje aktivne godine uredništva našega lista, profesor Branimir Prpić preminuo je u Zagrebu, 1. siječnja 2012. godine.
Na stranicama našega glasila profesor Prpić javlja se u “Riječi glavnog urednika” od 1975. godine, kada je ovu rubriku i osmislio. U početku povremeno, a s prvim brojem “Šumarskog lista” 1994. godine redovito potpisuje uvodnu rubriku našega staleškog glasila.Teme su različite, od usko specijalističkih, do onih toga trenutka aktualnih za šumu i šumarsku struku, pa možemo reći da su u određenom smislu zrcalo povijesti šumarstva u razdoblju od posljednjih 40-ak godina. Da bi mogao meritorno pisati o tako raznolikim temama struke, sa zaključcima i porukama koje je struka prihvaćala kao misao vodilju, čovjek mora imati ogromno znanjei iskustvo, što je on svakako imao. Sakupljao je znanje i iskustvo dugi niz godina, od rada u šumarskoj praksi nakon diplome, asistenta na Šumarskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, docenta, izvanrednog profesora, redovitoga profesora do profesora emeritusa, obnašajući dužnosti predstojnika Zavoda za uzgajanje šuma, Zavoda za istraživanje u šumarstvu, prodekana i dekana. Ekologiju šuma kao samostalan predmet, naslijedivši tu materiju od akademikaAnića, predavao je od šk. god. 1968/69.godine, kada većina današnjih “eksperata”iz toga područja još nije niti krenula tražiti korijen riječi ekologija. Detaljnije o tome segmentu njegovoga nastavnog i znanstvenoga rada i djelovanja, zapisano je u tekstu kojega smo objavili povodom dodijeljene mu Nagrade za životno djelo – Državne nagrade za znanost u 2010. god. (Šum.list br. 9–10/2011).
U tome napisu posebno smo se osvrnuli na tekstove s temama iz ove rubrike. Njih možemo podijeliti u nekoliko cjelina, ovisno o području šumarstva koje tretiraju. Naravno, ponajprije su to ekološke teme, kao što su propadanje šuma i stabilnost ekosustava o kojemu ovise i slatkovodni ekosustavi,izvorišta pitke vode i dr., jer su svi brojnim čimbenicima povezani sa šumom. Posebna tema su mu općekorisne funkcije šume, koje je razvrstao u tri osnovne grupe – ekološke, socijalne i socijalno-ekološke te predložio način utvrđivanja njihove novčane vrijednosti. Kako se društvo odnosi prema tim funkcijama šume, svjedoci smo ovih dana kada se finacijska sredstva namijenjena za očuvanje tih vrijednosti ponovo smanjuju, i to za 50 %, a svrstavaju se u parafiskalne namete. Laici to smatraju bespotrebnim nametom, a kvazi poduzetnici trljaju ruke, jer oni kao nisu dužni to plaćati, a za jedne i druge nije sporno da moraju imati čisti zrak, dovoljno pitke vode, mjesto za rekreaciju, hladovinu u vrućim danima, ljepši krajolik (možda bi im ljepši bio ljuti kamenjar), zaštitu od erozije i da ne navodimo na njegov prijedlog ostale od 15 taksativno u Zakonu o šumama navedenih općekorisnih funkcija šume.
Svojim radom na uređivanju Šumarskoga lista postavio je visoke standarde, postigavši i njegovu citiranostu svim relevatnim biotehničkim svijetskim časopisima.
Profesor Prpić je svim generacijama hrvatskih šumara bio uzor, učitelj i prijatelj, stručna te moralna podrška kolegama koji su mu se obraćali,spreman uvijek nesebično pomagati. Vjerujemo da će šumarska struka znati cijeniti njegov doprinos razvojui da neće zaboraviti nego širiti barem osnovne postulate struke, koje je on na temelju znanstvenih i stručnih saznanja zagovarao.
Uredništvo
Ključne riječi
Hrčak ID:
78002
URI
Datum izdavanja:
29.2.2012.
Posjeta: 1.476 *