Folia onomastica Croatica, No. 19, 2010.
Prethodno priopćenje
Prilog dijalektnoj slici Like u ranim toponimima
Mijo Lončarić
Sažetak
Prije velikih migracija izazvanih osmanlijskim prodorom Lika je bila u cjelini čakavska. Na jugu i zapadu nastavljalo se također čakavsko područje, na zapadu su se nadovezivali čakavsko-slovenski govori, na sjeveru su se na ličku čakavštinu nastavljali prijelazni čakavsko-kajkavski govori, a na istoku čakavsko-štokavski (šćakavski), o kojima svjedoče ikavski «kajkavci», kajkavski donjosutlanski dijalekt. Sa sigurnošću se za Liku može utvrditi čakavština na temelju današnjega rasporeda hrvatskih dijalekata i na osnovi povijesnih podataka o migracijama. Na temelju ranih zapisa toponima i drugih jezičnih podataka pokušava se odrediti osnovna karakteristika ličke čakavštine. Tekst zapisa može biti odraz i podrijetla ili obrazovanja pisara, a ne samo slika stanja na području o kojem zapis, listina govori. Od jezičnih, dijalektnih crta u ranim toponimima, potvrđenim prije migracija, na području Like malo je onih koje se mogu smatrati tipično čakavskim karakteristikama – većina značajki jednaka je onima u šćakavskim govorima. Daju se pretpostavke o toponimima na -ec na jugu ličkoga područja, u starim županijama (7) Otučka župa / Otuča, (8) Odorjanska župa / Odorja te (4) Gatanska župa / Gacka.
Ključne riječi
dijalektologija; toponimija; čakavsko narječje; Lika; županija
Hrčak ID:
79849
URI
Datum izdavanja:
29.12.2011.
Posjeta: 2.544 *