Izvorni znanstveni članak
Perunovo brdo (monte Borun) – prilog poznavanju poganske slavenske toponimije u Kaštelima
Tonči Burić
; Muzej hrvatskih arheoloških spomenika
Sažetak
Autor obrađuje primjere očuvanoga toponimijskog naslijeđa iz ranoga srednjeg vijeka na prostoru Kaštela koji su nastali u predkršćanskoj fazi, neposredno po doseobi Hrvata na istočnu obalu Jadrana u 7. i 8. st. Među njima ističe se sedam toponima slavenskoga poganskog sakralnog izričaja na teritoriju sela Ostroga, koji, sagledani kroz prostorni razmještaj, dočaravaju mitološku predodžbu o kozmičkom sukobu slavenskih božanstava, Peruna i Volosa, koja je već temeljito razrađena na općoj razini u hrvatskoj znanstvenoj literaturi (filološkoj i etnološkoj). Ovdje je ona aplicirana na konkretni primjer starohrvatskoga naselja Ostrog u današnjem Kaštel Lukšiću, nekada u sklopu Kliške županije. Ostroški toponimi analogni su već dobro poznatim sklopovima u Poljicima kod Splita i Mošćenicama u Istri. Perun je zastupljen u nazivu brda Borun (monte Borun), a Volosa krije potok Majurina (od majur = blavor). Tu je još i obvezna Dubrava – sveti gaj, te znakoviti toponimi Bovan i Balavan (bolvan = poganski idol, kumir), Tribižine (treba = žrtva bogovima), te Baba pećina, također mitološkog sadržaja. Time je oslikan mitološki koncept sakralnog imenovanja prostora, imanentan arhajskim indoeuropskim zajednicama, pa tako i onima slavenskim, koji se skladno nadopunjuje s “poganskim horizontom” starohrvatskih grobalja na prostoru ranosrednjovjekovne Hrvatske, a koji je u svojoj završnoj fazi otkriven i u Kaštelima.
Ključne riječi
Borun; Ostrog; Kaštela; slavenska mitologija; Balavan
Hrčak ID:
81101
URI
Datum izdavanja:
28.12.2011.
Posjeta: 5.442 *