hrcak mascot   Srce   HID

Starohrvatska prosvjeta, Vol.III No.37 Prosinac 2010.

Izvorni znanstveni članak

Zlatarske veze Dubrovnika i Mađarske

Vinicije Lupis   ORCID icon orcid.org/0000-0001-8516-9312 ; Institut društvenih znanosti “Ivo Pilar” Područni centar Dubrovnik, Zagreb

Puni tekst: hrvatski, pdf (614 KB) str. 193-208 preuzimanja: 534* citiraj
APA 6th Edition
Lupis, V. (2010). Zlatarske veze Dubrovnika i Mađarske. Starohrvatska prosvjeta, III (37), 193-208. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/81181
MLA 8th Edition
Lupis, Vinicije. "Zlatarske veze Dubrovnika i Mađarske." Starohrvatska prosvjeta, vol. III, br. 37, 2010, str. 193-208. https://hrcak.srce.hr/81181. Citirano 20.10.2018.
Chicago 17th Edition
Lupis, Vinicije. "Zlatarske veze Dubrovnika i Mađarske." Starohrvatska prosvjeta III, br. 37 (2010): 193-208. https://hrcak.srce.hr/81181
Harvard
Lupis, V. (2010). 'Zlatarske veze Dubrovnika i Mađarske', Starohrvatska prosvjeta, III(37), str. 193-208. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/81181 (Datum pristupa: 20.10.2018.)
Vancouver
Lupis V. Zlatarske veze Dubrovnika i Mađarske. Starohrvatska prosvjeta [Internet]. 16.12.2010. [pristupljeno 20.10.2018.];III(37):193-208. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/81181
IEEE
V. Lupis, "Zlatarske veze Dubrovnika i Mađarske", Starohrvatska prosvjeta, vol.III, br. 37, str. 193-208, prosinac 2010. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/81181. [Citirano: 20.10.2018.]

Sažetak
Autor u radu raspravlja o zlatarskim hrvatsko–mađarskim vezama sagledanim kroz prizmu brojnih sačuvanih moćnika s moćima ugarskih kraljeva svetaca u dubrovačkim riznicama. U radu se na osnovi likovnih komparacija konstatira činjenica kako su svi ti moćnici nastali u dubrovačkim zlatarskim radionicama XIV. i XV. stoljeća, a vjerojatno su u Dubrovnik prispjeli kao darovi hrvatsko–ugarskih kraljeva gradu koji je na krajnjem jugu Hrvatsko– Ugarskog Kraljevstva imao iznimno značenje. Drugu skupinu moćnika tvore dva moćnika iz Moćnika dubrovačke prvostolnice, za koje autor pretpostavlja kako su u Dubrovnik došli godine 1550. Prvi, moćnik sv. Ane, dao je prije godine 1540. izraditi szegedinski gradski sudac Mihály Tóth, koji je tri godine kasnije podigao ustanak protiv Turaka. Ta povijesna osoba opjevana je u pjesmi mađarskoga renesansnog pjesnika Balassa Balinta. Za drugi moćnik autor pretpostavlja kako je isto tako porijeklom iz Ugarske i vezuje ga za vijest iz godine 1550. Taj rad također upozorava na gotovo stogodišnji muk nakon što je u mađarskoj znanstvenoj literaturi objavljen veći broj moćnika iz Dubrovnika vezanih za ugarske kraljeve.

Ključne riječi
moćnik; brahijalij; Mihály Tóth; Szegedin; sv. Stjepan Ugarski

Hrčak ID: 81181

URI
https://hrcak.srce.hr/81181

[njemački]

Posjeta: 764 *