Izvorni znanstveni članak
Gučetićeva kritika Aleksandra iz Afrodizije
Josip Talanga
; Institut za filozofiju, Zagreb, Hrvatska
Sažetak
Iz samoga naslova poznatoga Gučetićeva djela Commentaria in sermonem Averrois de substantia orbis et in propositiones de causis, tiskom objelodanjenoga u Rimu godine 1580, nije vidljiva treća i posljednja tematska cjelina naslovljena Quaestio de immortalitate intellectus contra Alexandrum Aphrodisaeum Gučetićev interes i bavljenje Aleksandrom Afrodizijskim veže se za onovremeni padovanski averoizam. Nakon pojedinačnih analiza dolazi se do zaključka da je Gučetićev spis puno više istančana rasprava uz neke temeljne prijepore Aristotelova nauka o umu, nego izravna kritika Aleksandrovih shvaćanja. Ipak neka su Aleksandrova shvaćanja ispravno prenesena i prikazana, primjerice kako je um skladan oblik (forma harmonica) koji nastaje mješavinom prapočela te kako možni um (intellectus possibilis) propada zajedno s nižim možnostima. No tvrdnju da je tvorbeni um (intellectus agens) istovjetan s Bogom, premda je Gučetić prihvaća, ne možemo sa sigurnošću potvrditi u Aleksandra, a još teže u Aristotela. Većinu svojih argumenata protiv Aleksandra Gučetić temelji na Aristotelovu učenju. Međutim, na mnogim je mjestima u tumačenju Aristotelova teksta prisutan posredan ili neposredan utjecaj Tome Akvinskoga.
Ključne riječi
Hrčak ID:
81877
URI
Datum izdavanja:
7.12.1992.
Posjeta: 1.355 *