Izvorni znanstveni članak
Etika kao znanost života
Pavo Barišić
; Institut za filozofiju, Zagreb, Hrvatska
Sažetak
Starčević je u svojim ranim filozofskom ogledima Djetinjstvo, muževnost, mladost i starost i Starost raspravljao o etici kao izvornoj znanosti života. Iako on nije filozofski naučenjak koji svoju filozofiju izlaže u nekom sustavu, ipak njegov stil pisanja nije posve bez filozofskih uzora. Već je, primjerice, Horvat u svojoj monografiji ukazivao na znakovitu sličnost Starčevićeva filozofskoga pisanja kao i njegovih društvenih i povijesnih nazora znamenitom francuskom filozofu Michelu Montaigneu. U filozofskim pismima objavljenim pod naslovom Poslanica pobratimu D. M u B. Starčević raspravlja o ftlozofskim pitanjima u užem smislu, o pitanjima koja imaju »utočje u život«. Prema uzoru na Sokrata, koji se u ovom kontekstu često spominje kao referentna figura, Starčevića manje zanimaju kozmološke teme ili krajolik. Središte je razmatranja čovjek, njegove krjeposti i moralne dužnosti, dakle ono što spada u tradicionalno područje etike. Polazeći od vlastitih iskustava i poimanja društvenih normi i nazora, ironizirajući pritom i vlastitu poziciju, Starčević nastoji kroz presjek društvenoga života svojega doba izgraditi i izraziti svoje osebujno etičko stajalište ili oblikovati skup ćudorednih postulata koji su autoru u ovom članku poslužili kao nacrt za rekonstrukciju njegove etike.
Ključne riječi
Hrčak ID:
81895
URI
Datum izdavanja:
6.12.1993.
Posjeta: 2.445 *