Izvorni znanstveni članak

Pavao Skalić. Filozofija između sinkretizma i paradoksa

Mihaela Girardi-Karšulin ; Institut za filozofiju, Zagreb, Hrvatska

Sažetak

Encyclopaediae seu orbis disciplinarnm, tam sacrarnm, quam prophanarum Epistemon ustvari je prva rasprava-dijalog u zbirci koja se obično citira pod navedenim naslovom. S izmijenjenim naslovom (Epistemonis eatholiei liber Primius) i malim tekstovnim izmjenama objavio je Skalić tu raspravu i u katoličkom razdoblju. Sadržajno se ta rasprava- dijalog poklapa s posljednjom raspravom u zbirci Encomium scientiamm (kako Eneyclopaediae ... Basileae 1559, tako i Epistemonis eatholici lib. 1-15, Coloniae 1571). Obje zbirke, dakle, započinje i završava Skalić pregledom znanosti. Postoje, međutim, i sadržajne razlike. U Enciklopediji i Epistemonis eatholiei lib. 1. daje Skalić diferenciran prikaz različitih filozofskih učenja, koja svodi na jedno istinito govorenje o stvarima, te osim prikaza teoloških teza (protestantskih i katoličkih) uključuje i svojstven kabalistički sistem teza koje interpretira kao simboličku filozofiju. U jednoj drugoj zbirci iz katoličkog razdoblja (MisceUaneorum de rerum caussis et successibus, Coloniae, 1570) međutim, u dva kratka napisa: 1. De oratione anaeritica i 2. De anacrisi, quid et quam late pateat - koji se referiraju na Enciklopediju i brane je od objekcija - određuje Skalić filozofsko istraživanje kao nešto istovremeno i božansko i ljudsko i imenuje ga kao anakrisis. Ima više određenja za άνάκρισις - ali u osnovi to je jedinstvo znanosti i metode koje započinje invokacijom Jednog-Trojednog Boga, ali se istovremeno posreduje ljudskim djelovanjem. U tom se smislu anakrisis ukazuje kao nešto paradoksalno. U horizontu Božje svomoći sve filozofske interpretacije važe kao ujedno moguće - ali ne nedostaje svijest o paradoksalnosti te ideje.

Ključne riječi

Hrčak ID:

81959

URI

https://hrcak.srce.hr/81959

Datum izdavanja:

5.12.1994.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.542 *