Izvorni znanstveni članak

Toponimi romanskoga porijekla na splitskom poluotoku

Ana Kodrić ; Filozofski fakultet u Splitu
Marina Marasović Alujević ; Filozofski fakultet u Splitu

Sažetak

Bogata kulturna baština grada Splita svjedoči o dugom povijesnom razvitku najvećega dalmatinskog grada, ne samo spomenicima raditeljstva i umjetnosti nego i drugim svjedočanstvima kulturnoga razvitka, među koje spada i lingvističko nasljeđe. U svom prilogu autorice raspravljaju o toponimiji Splita i njegova gradskog područja rasprostranjenog na prirodnom poluotoku, obrađujući nazive mjesta romanskoga podrijetla, a u sklopu opsežnijega istraživačkog projekta. U prvom dijelu priloga iznosi se kratak povijesni pregled razvitka u kojem se romanski jezični utjecaji razmatraju tijekom sva tri osnovna razdoblja: stari vijek, od grčke kolonizacije i rimske urbanizacije, srednji vijek, kada je palača cara Dioklecijana transformirana u grad Split, koji postaje važnom jadranskom autonomnom komunom, i novi vijek, kada romanski utjecaji prodiru kroz četiristoljetnu venecijansku upravu u Dalmaciji. U drugom dijelu rada topografskim se redoslijedom, od zapada prema istoku, navode toponimi romanskoga podrijetla počevši od brda Marjan, koje sa zapada nadvisuje splitski poluotok, sve do rijeke Žrnovnice. Treći dio obrađuje toponime po tipu nastanka, među kojima su u Splitu posebno brojni oni sanktoremski, nastali po imenima brojnih svetaca, zatim antropotoponimi, oblikovani po imenima osoba, fi totoponimi i zootoponimi, koji odražavaju bogatstvo biljnoga i životinjskog svijeta na Splitskom poluotoku, te geotoponimi i petrotoponimi, nastali po prirodnim
osobinama područja.

Ključne riječi

toponimi; romanizmi; Splitski poluotok; geografski pregled; toponimi po tipu nastanka

Hrčak ID:

82614

URI

https://hrcak.srce.hr/82614

Datum izdavanja:

30.5.2009.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 4.208 *