Izvorni znanstveni članak

PREKOMJERNO PIJENJE ALKOHOLA I RADNA SPOSOBNOST U MUŠKARACA

Edisa Ercegović ; Ordinacija medicine rada Splitsko-dalmatinske županije, Kaštel Sućura, Hrvatska
Milan Milošević ; Sveučilište u Zagrebu, Medicinski fakultet, Škola narod. zdravlja "A. Štampar", Zagreb, Hrvatska

Sažetak

Cilj ovog rada je procjena utjecaja pijenja alkoholnih pića na radnu sposobnost radnika zaposlenih na radnim mjestima s posebnim uvjetima rada.
Istraživanje je provedeno u razdoblju od studenog do kraja prosinca 2009. godine. Uključeni su svi radnici dobi između 18 i 65 godina koji su sudjelovali na redovnom periodičnom pregledu. Ukupno je obrađeno 214 ispitanika. U ispitivanju pijenja alkohola primijenjena je kombinacija upitnika CAGE i AUDIT s kvantifikacijom učestalosti pijenja pojedinih vrsta alkoholnih pića u odnosu na radni tjedan, vrijeme nakon posla, te vikende. Sociodemografska pitanja u upitniku obuhvaćala su dob, spol, radno mjesto, bračno stanje, edukaciju, zanimanje, radni staž, smjenski rad, rad vikendom i prekovremeni rad. Kvantifikacija pojedinih vrsta popijenih alkoholnih pića napravljena je na način da su se uzele u obzir količine popijenog alkohola koje odgovaraju 1 standardnoj mjeri alkohola (10 g) : 10 g čistog alkohola odgovara sljedećim mjerama: 0,33 l pive, 0,2 l vina ili 0,033 l rakije (=standardno piće). Ispitanicima je u upitniku ponuđeno navesti koliko pojedinih vrsta pića piju za vrijeme radnog vremena, nakon radnog vremena (tijekom radnog tjedna) i tijekom vikenda. Za procjenu radne sposobnosti upotrijebljen je upitnik za procjenu radne sposobnosti (eng. Work Ability Index - WAI) Finskog instituta za medicinu rada. Sve WAI vrijednosti manje od 37 upućuju na smanjenu radnu sposobnost.
Značajne razlike u količini popijenih pića između ispitanika koji imaju dobru i lošu radnu sposobnost zabilježene su u pijenju alkohola izvan posla (P=0,002, skoro duplo više piju ispitanici sa slabijom radnom sposobnošću), ukupnom popijenom alkoholu u zadnjih tjedan dana (P=0,012), ukupnom zbroju AUDIT (P=0,002) i CAGE (P=0,001).
Rizičnija skupina za konzumaciju alkohola imala je lošiju radnu sposobnost. Iako razlika u pijenju alkohola na poslu nije bila značajna, glavna mogućnost za djelovanje i izradu intervencijskog plana je u prevenciji pijenja izvan posla, ali tijekom radnog tjedna.

Ključne riječi

alkoholizam; radna sposobnost; muškarci; posebni uvjeti rada

Hrčak ID:

83862

URI

https://hrcak.srce.hr/83862

Datum izdavanja:

3.7.2012.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 3.485 *