Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

Estetički nazori Alberta Bazale u doba hrvatske Moderne

Zlatko Posavac


Puni tekst: hrvatski pdf 1.855 Kb

str. 135-158

preuzimanja: 367

citiraj


Sažetak

Autor polazi od historiografske konstatacije kako se na razmeđu 19. i 20. stoljeća oblikuje specifično strukturirano razdoblje što ga, između ostalog, za područje umjetnosti karakterizira pluralizam »izama«. Riječ je o intervalu od otprilike 1890. do zaključno oko 1910, koje hrvatska kulturna, a osobito književna povijest izvorno i opravdano naziva Moderna. U toj epohi početkom 20. stoljeća svojim radovima kao aktivni sudionik djeluje mladi Albert Bazala.
Autor smatra da su za Bazalin estetički koncept, no i za njegov udio u javnom djelovanju, navlastio relevantne dvije rasprave: polemička »Moderni« i narodna književnost 1904, te pretežno teorijska O umjetnosti 1906. U spisu iz 1904. Bazala prigovara modernistima neopravdano udaljavanje od nacionalnog karaktera umjetnosti, čime je ušao u važne probleme koji su s mnogim drugim tad izbijali u prvi plan pobuđujući trajno živo zanimanje sve do danas. Upozoravajući na neke puke nesporazume u shvaćanjima što ih zastupahu modernisti, kao i, po Bazalinu mišljenju, na pretjeranost njihova zahtjeva apsolutne slobode stvaranja, bez obzira čak i na etičke norme, Bazala identificira odjeke Nietzscheove filozofije kao idejnu pozadinu Moderne, što je od izuzetne važnosti za naknadne interpretativne pristupe. U traktatu O umjetnosti Bazala sasvim u duhu Moderne provodi obrat od tzv. »objektivne« u »subjektivnu« estetiku. Subjektivnost Bazala poima psihologistički uvodeći u hrvatsku estetiku doktrinu Einfühlungstheorie. Psihologizam je tu etabliran kao modernost.
Projicirajući Bazaline nazore u europski kontekst autor ilustrira njihov povijesno-relevantan aktualitet paralelama s nekad glasno dominantnim tezama Worringera, Volkelta, Jerusalerna i Simmela. Iz svega navedenog slijedi zaključak: iako je mladi Bazala u sukobu »mladih« i »starih« bio protiv modernista na strani »starih«, ipak je u dvije svoje ovdje razmatrane estetičke rasprave, a posebice onoj O umjetnosti, na teorijskoj razini jedan od legitimnih eksplikatora i tumača bitnih teza Moderne, zapravo teoretičar Moderne.

Ključne riječi

Hrčak ID:

84454

URI

https://hrcak.srce.hr/84454

Datum izdavanja:

5.12.1988.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 902 *