hrcak mascot   Srce   HID

Review article

POVIJESNI PREGLED UZGOJA KAMENICA U MALOSTONSKOM ZALJEVU

Sanja Tomšić
Josip Lovrić

Fulltext: croatian, pdf (1 MB) pages 17-23 downloads: 3.298* cite
APA 6th Edition
Tomšić, S. & Lovrić, J. (2004). POVIJESNI PREGLED UZGOJA KAMENICA U MALOSTONSKOM ZALJEVU. NAŠE MORE, 51 (1-2), 17-23. Retrieved from https://hrcak.srce.hr/8489
MLA 8th Edition
Tomšić, Sanja and Josip Lovrić. "POVIJESNI PREGLED UZGOJA KAMENICA U MALOSTONSKOM ZALJEVU." NAŠE MORE, vol. 51, no. 1-2, 2004, pp. 17-23. https://hrcak.srce.hr/8489. Accessed 22 Sep. 2021.
Chicago 17th Edition
Tomšić, Sanja and Josip Lovrić. "POVIJESNI PREGLED UZGOJA KAMENICA U MALOSTONSKOM ZALJEVU." NAŠE MORE 51, no. 1-2 (2004): 17-23. https://hrcak.srce.hr/8489
Harvard
Tomšić, S., and Lovrić, J. (2004). 'POVIJESNI PREGLED UZGOJA KAMENICA U MALOSTONSKOM ZALJEVU', NAŠE MORE, 51(1-2), pp. 17-23. Available at: https://hrcak.srce.hr/8489 (Accessed 22 September 2021)
Vancouver
Tomšić S, Lovrić J. POVIJESNI PREGLED UZGOJA KAMENICA U MALOSTONSKOM ZALJEVU. NAŠE MORE [Internet]. 2004 [cited 2021 September 22];51(1-2):17-23. Available from: https://hrcak.srce.hr/8489
IEEE
S. Tomšić and J. Lovrić, "POVIJESNI PREGLED UZGOJA KAMENICA U MALOSTONSKOM ZALJEVU", NAŠE MORE, vol.51, no. 1-2, pp. 17-23, 2004. [Online]. Available: https://hrcak.srce.hr/8489. [Accessed: 22 September 2021]

Abstracts
Malostonski je zaljev izgrađen od vodopropusnog vapnenca i sadrži mnogobrojne vrulje, izvore slatke vode. Kao prirodno eutrofizirani ekosustav s visokom koncentracijom hranjivih soli, izvrsno je stanište za kamenicu i ostale organizme filtratore. Pretpostavlja se da je uvala Bistrina bila poznato uzgajalište kamenica još u doba Rimskog Carstva, na što upućuju pronađene ljušture kamenica u rimskim iskopinama. Iz prvih arhivskih zapisa doznaje se da je uzgoj u XVI. stoljeću bio već uhodan i u rukama predstavnika Dubrovačke Republike u Stonu. Stonski knez jedini je imao pravo na uzgoj, pa ga je davao u zakup, a kameničari su mu bili obvezni davati stanovitu količinu kamenica. Grane, ogoljene od lišća, potapale su se uz obalu da bi otežale, a zatim su se bacale na mjesta povoljna za prihvat ličinaka. Kad je 1787. godine, zbog zlouporabe ovlasti stonskih oficijala, kameničarski obrt gotovo propao, Dubrovačka Republika ga stavlja pod svoj nadzor zakonskim odredbama. Početkom XX. stoljeća kapetan Stijepo Bjelovučić uvodi nove tehnologije u uzgoju, što se odražava u povećanoj proizvodnji i prepoznatljivosti stonske kamenice na europskom tržištu. Od Drugog svjetskog rata pa do danas, usprkos uvođenju novih uzgojnih tehnologija, proizvodnja se nije znatno povećavala, a tržište se smanjilo na lokalnu razinu. Danas postoji 50-ak uzgajivača na legalnim koncesijama i isto toliko nelegalnih uzgojnih površina.

Hrčak ID: 8489

URI
https://hrcak.srce.hr/8489

[english]

Visits: 4.218 *