Izvorni znanstveni članak
Protestantizam i protureformacija u podravskim hrvatskim selima u Mađarskoj u 16. i 17. stoljeću
Đuro Franković
; Pečuh, Mađarska
Sažetak
Autor je pozornost usredotočio na širenje reformacije u mađarskoj Podravini,1 predstavljajući sinodu u Vaskaszentmártonu (danas Felsőszentmárton, hrvatski Martinci) 20. travnja 1550. godine, kojoj je na tom području prethodila djelatnosti propovjednika Mihálya
Sztáraija, Mirka Ciglera i inih reformatora te katoličkoj obnovi ovih naselja za vrijeme pečuškog biskupa Benedikta Vinkovića.
Poznata su dva pisma Györgya Prodanisinusa i jedno pismo Mirka Cigera iz kojih možemo dobiti uvid u zbivanja sinode. Bili bi to ujedno i najpouzdaniji izvori o širenju i navješćivanju Evanđelja u Donjoj Mađarskoj, u Podravini, Baranji i Tolni. Pod Osmanlijama, poslije tragične Mohačke bitke (1526.), Katoličko crkveno ustrojstvo Pečuške biskupije ubrzo je propalo. Protestanti su i u Donjoj Ugarskoj postigli brze uspjehe u širenju Lutherova i Kalvinova nauka koji se je naporedo širio na materinskom jeziku te nije se razlučio na dvije, čak i na tri strane, a koje kasnije nisu mimoišle ni međusobne konfrontacije. Osmanlije su se pragmatički odnosili prema svojim podanicima, gdje su bili u većini protestanti tamo su tražili savez s njima, a gdje su bili katolici, tamo s katolicima. Međutim u Donjoj Ugarskoj pomagali su širenje protestantizma. Istraživanje protestantizma otežava i sama činjenica da su se protestantski autori služili i prekoncepcijom, stoga je dosta i netočnosti glede pisanja povijesti protestantske crkve. Naročito je nedostatno poznavanje prošlosti mađarsko-hrvatskih naselja u Podravini, gdje od održavanja sinode u Vaskaszentmártonu 1550. godine, blizu jedno čitavo stoljeće
nam je nepoznato.U katoličkoj obnovi ključnu je ulogu odigrao pečuški biskup Bendekt Vinković i njegovi nasljednici u biskupskoj stolici. Hrvatski svećenici, među njima i revnosni Fabijan Vidoczi,
rodom iz Međimurja, rizikujući i svoj vlastiti život povratio je hrvatski puk na katoličku vjeru. Ovakve prilike se zapažaju u ovim podravskim mješovitim naseljima sve do kraja osmanlijske vladavine (1686) kada će se u ova naselja iz raznih slavonskih naselja doseliti
brojno hrvatsko pučanstvo katoličke vjeroispovjesti, čija migracija bit će okončana 1750. godine.
Ključne riječi
reformacija; Lutherov nauk; Evanđelje; Osmanlije; Podravina/ Podravlje; reformirana crkva; sinoda; propovjednici ili pastori; protureformacija; knjige na hrvatskom jeziku
Hrčak ID:
86086
URI
Datum izdavanja:
1.6.2012.
Posjeta: 2.437 *