hrcak mascot   Srce   HID

Pregledni rad

Odgojno-teorijska dvojba ranog kršćanstva

Marko Pranjić   ORCID icon orcid.org/0000-0001-7072-0300 ; Hrvatski studiji, Sveučilište u Zagrebu

Puni tekst: hrvatski, pdf (265 KB) str. 322-347 preuzimanja: 801* citiraj
APA 6th Edition
Pranjić, M. (2012). Odgojno-teorijska dvojba ranog kršćanstva. Crkva u svijetu, 47 (3), 322-347. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/89227
MLA 8th Edition
Pranjić, Marko. "Odgojno-teorijska dvojba ranog kršćanstva." Crkva u svijetu, vol. 47, br. 3, 2012, str. 322-347. https://hrcak.srce.hr/89227. Citirano 08.08.2020.
Chicago 17th Edition
Pranjić, Marko. "Odgojno-teorijska dvojba ranog kršćanstva." Crkva u svijetu 47, br. 3 (2012): 322-347. https://hrcak.srce.hr/89227
Harvard
Pranjić, M. (2012). 'Odgojno-teorijska dvojba ranog kršćanstva', Crkva u svijetu, 47(3), str. 322-347. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/89227 (Datum pristupa: 08.08.2020.)
Vancouver
Pranjić M. Odgojno-teorijska dvojba ranog kršćanstva. Crkva u svijetu [Internet]. 2012 [pristupljeno 08.08.2020.];47(3):322-347. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/89227
IEEE
M. Pranjić, "Odgojno-teorijska dvojba ranog kršćanstva", Crkva u svijetu, vol.47, br. 3, str. 322-347, 2012. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/89227. [Citirano: 08.08.2020.]

Sažetak
Život u helenističkom okruženju bio je za prve kršćane pravi
izazov. S jedne je strane trebalo respektirati ono što je okruženje
smatralo vrlo vrijednim, dok je, s druge strane, ekstremna pozicija
naglašavala bezvrijednost helenističkih sadržaja, a umjerena
pozicija nastojala uskladiti helenističke i kršćanske sadržaje po
načelu “prave upotrebe”. U tom ozračju čuli su se različiti glasovi,
od onih koji nisu htjeli vidjeti nikakve veze između staroga i novog,
do onih koji su staro počeli shvaćati i interpretirati kao propedeutiku
teološkog znanja. Sve te pozicije i nijanse u njima ponuđene su
u tekstu navođenjem i interpretiranjem mišljenja mnogobrojnih
ranokršćanskih pisaca, poput Klementa Rimskog, Klementa Aleksandrijskog,
Justina, Ireneja Lionskog, Tacijana, Tertulijana,
Hipolita, Origena, Grgura Čudotvorca, Euzebija iz Cezareje, Pahomija,
Bazilija Velikog, Amfilohija iz Ikonije, Jeronima, Augustina, Izidora
Seviljskoga, Grgura Velikog itd., ali i mnogih suvremenih autora koji
polaze od tih pozicija i utemeljuju vlastite stavove. Autor se u svom
istraživanju više koncentrirao na propitkivanje razloga nepostojanja
zasebne kršćanske škole, nego što bi dodatno potvrdio već poznatu
tezu kako za nju zapravo nije ni bilo posebnog povoda, dijelom zato
što su djeca uglavnom odrastala i bila odgajana u krugu roditelja i
rodbine, dijelom zato što se i ono što bi se moglo zvati obrazovanjem,
a nuđeno je uglavnom odraslima, dobrim dijelom koristilo za
duhovni rast, odnosno pripremu za sakramente. Pritom, dakako,
nisu izostale dvojbe i rasprave vezane za to koliko naslijeđeni,
helenistički sadržaji mogu tome poslužiti ili to priječiti. U tekstu
je dotaknuto i pitanje izostanka sustavnog promišljanja odgoja u
navozavjetnim spisima kao i problematičnosti obnašanja dužnosti
učitelja u ranom kršćanstvu.

Ključne riječi
helenističko okruženje; rano kršćanstvo; starokršćanski pisci; škola; odgoj; učitelj

Hrčak ID: 89227

URI
https://hrcak.srce.hr/89227

[engleski]

Posjeta: 1.129 *