Mato Čačić
; Hrvatska poljoprivredna agencija, Zagreb, Hrvatska
Marija Špehar
; Hrvatska poljoprivredna agencija, Zagreb, Hrvatska
Dalibor Janda
; Hrvatska poljoprivredna agencija, Zagreb, Hrvatska
Vesna Bulić
; Hrvatska poljoprivredna agencija, Zagreb, Hrvatska
Zdenko Ivkić
; Hrvatska poljoprivredna agencija, Zagreb, Hrvatska
A. Kljujev
; Hrvatska poljoprivredna agencija, Zagreb, Hrvatska
R. Jureković
; Hrvatska poljoprivredna agencija, Zagreb, Hrvatska
Zdravko Barać
; Hrvatska poljoprivredna agencija, Zagreb, Hrvatska
APA 6th Edition Čačić, M., Špehar, M., Janda, D., Bulić, V., Ivkić, Z., Kljujev, A., ... Barać, Z. (2012). INBREEDING IZVORNE PASMINE GOVEDA BUŠA. Stočarstvo, 66 (2), 107-122. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/89972
MLA 8th Edition Čačić, Mato, et al. "INBREEDING IZVORNE PASMINE GOVEDA BUŠA." Stočarstvo, vol. 66, br. 2, 2012, str. 107-122. https://hrcak.srce.hr/89972. Citirano 08.03.2021.
Chicago 17th Edition Čačić, Mato, Marija Špehar, Dalibor Janda, Vesna Bulić, Zdenko Ivkić, A. Kljujev, R. Jureković i Zdravko Barać. "INBREEDING IZVORNE PASMINE GOVEDA BUŠA." Stočarstvo 66, br. 2 (2012): 107-122. https://hrcak.srce.hr/89972
Harvard Čačić, M., et al. (2012). 'INBREEDING IZVORNE PASMINE GOVEDA BUŠA', Stočarstvo, 66(2), str. 107-122. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/89972 (Datum pristupa: 08.03.2021.)
Vancouver Čačić M, Špehar M, Janda D, Bulić V, Ivkić Z, Kljujev A i sur. INBREEDING IZVORNE PASMINE GOVEDA BUŠA. Stočarstvo [Internet]. 2012 [pristupljeno 08.03.2021.];66(2):107-122. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/89972
IEEE M. Čačić, et al., "INBREEDING IZVORNE PASMINE GOVEDA BUŠA", Stočarstvo, vol.66, br. 2, str. 107-122, 2012. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/89972. [Citirano: 08.03.2021.]
Sažetak Svrha studije je temeljem rodovničkih podataka utvrditi aktualno i predvidjeti trend budućeg stupnja inbreedinga u uzgoju izvorne pasmine goveda buša. Prosječan generacijski interval iznosi 5,96 godina što potvrđuje kasnu zrelost kao pasminsku karakteristiku. Koeficijent inbreedinga i povezanosti jedinki u rodovniku iznose 1,27% i 1,78%, a smatramo ih niskim u odnosu na komparativna istraživanja. No, rezultati analize udjela i prosječnog koeficijenta inbreedinga inbred jedinki u referentnoj populaciji daju dovoljno informacija za predviđanje intenzivnog porasta koeficijenta inbreedinga, odnosno značajnijeg smanjenja efektivne veličine populacije u uzgoju buše. Zaključak podupiru pozitivne i uske korelacije između koeficijenta inbreedinga i povezanosti s brojem i kompletnosti poznatih generacija predaka, te relativno mala veličina populacije buše od 341 rasplodne jedinke (HPA, 2012). Pretpostavljamo da je stupanj inbreedinga u populaciji buše znatno veći, ali ga nije moguće utvrditi temeljem analize rodovnika zbog njegove slabe informativnosti (ekvivalent kompletnih generacija = 1,41). Radi dobivanja vjerodostojnije informacije o stupnju inbreedinga u populaciji buše nužno je njegovo utvrđivanje metodama molekularne genetike na razni strukture DNA. Obzirom da se radi o maloj populaciji potrebno je primijeniti posebne mjere strategije planskog pripusta u cilju svođenja inbreedinga na najmanju moguću mjeru.