Bogoslovska smotra, Vol. 82 No. 3, 2012.
Pregledni rad
Etika vlasti u deuteronomističkoj povijesti
Darko Tepert
; Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Sažetak
Uspoređujući tekstove Ponovljenog zakona s tekstovima deuteronomističke povijesti u kojima je donesen sud o kraljevima, vidi se da temelj suda nije sadržan u Pnz 17,14-17, nego prije svega u 17,18-20. To znači da deuteronomist na prvome mjestu promatra kraljev odnos prema Zakonu i njegov strah Gospodnji (17,20). Osim toga, deuteronomistu još je važnije ono što je uz pojam činjenja onoga što je dobro ili zlo u očima Jahvinim osobito naglašeno u Ponovljenom zakonu, a to je odricanje svakog štovanja idola, centralizacija bogoslužja u Jeruzalemu i prianjanje uz Boga »svim srcem, svom dušom i svom snagom«. Upravo je zbog toga razumljiv crescendo od prvih kraljeva do Jošije. Etika vlasti u deuteronomističkoj povijesti nije određena pojedinim vladarevim postupcima niti se na njih bitno osvrće. Ona se prije svega zanima za vladarev odnos prema Bogu, koji mora biti odnos posvemašnjeg prianjanja u vršenju Božjih zapovijedi i izbjegavanju svakoga krivog bogoslužja. Onaj koji ima odgovornost za narod najprije sam mora u svemu ovisiti o Bogu, a iz toga njegova utemeljenja proizlazi i odnos prema onima za koje je odgovoran. Pritom mora biti prisutna i svijest da vlastitim skretanjem s puta Božjega, i one koji su mu povjereni navodi na krivi put. Posljedice su takva djelovanja katastrofalne, ravne uništenju naroda.
Ključne riječi
Ponovljeni zakon; deuteronomistička povijest; vladar; etika; kult; Zakon
Hrčak ID:
90443
URI
Datum izdavanja:
8.11.2012.
Posjeta: 1.848 *