Izvorni znanstveni članak
Deseta rasprava u Četvrtom teološkom govoru Grgura Nazianskoga
Marijan Mandac
Sažetak
U članku što slijedi iznosi se žestoka i oštra rasprava o
božanstvu Isusa Krista. Nesmiljeno ju je vodio Grgur iz Nazianza
s eunomijevskim teolozima svoga naraštaja i svoga kapadočkoga
zavičaja. Grgur je dobro znao da se spor odnosi na bitno u
kršćanstvu. Eunomijevci su smatrali da Isus iz Nazareta nije Bog.
Mislili su da to jasno i razgovijetno proizlazi iz samoga Svetoga
pisma. U tu su svrhu navodili veliki broj biblijskih mjesta. Grgur ih
je osobno razvrstao u deset skupina. Riječ je o ovim navodima: Izr
8,22; Izr 8,25; 1 Kor 15,25; Dj 3,21; Ps 109,l; Iv 14,28; Iv 20,17; Iv
5,19; Iv 6,3b; Iv 17,3; Lk 18,19; Heb 7,25; Mk 13,32.
Grgur je svojim izlaganjem otklonio eunomijevsko tumačenje
nabrojenih mjesta i tako pridonio svoj dio u uspostavi vjere u
potpuno Kristovo božanstvo. Nije nam poznato da je itko među
Ocima kao Grgur sustavno, pregledno i na jednome mjestu
sabrao i pobio eunomijevske svetopisamske dokaze protiv
Isusova božanstva. I stoga je njegov Četvrti teološki govor koji
raščlanjujemo važan za povijest teologije. Nama je osobno još
zato dragocjen jer nam pruža ozbiljno pojašnjenje naznačenih
svetopisamskih mjesta. Ovdje u sažetku upozoravamo samo na
neka od njih.
Najvažnije mjesto na koje su se pozivali eunomijevci nalazi
se u Izr 8,22. Tu Mudrost - nju Eunomijevi učenici kao i sam
Grgur poistovjećuju s Isusom - o sebi kaže da ju je Bog stvorio:
e;ktiseï, me. Polazeći otuda eunomijevci su stalno ponavljali da je
Isus u sebi samo ktísma, stvorenje. Grgur je eunomijevcima
uzvratio s tri moguća odgovora. Prvi ni sam nije prihvatio. Zato
ga mimoilazimo. Drugi se sastoji u tome da se Mudrost iz Izr
8,22 shvati kao neosobna i stvorena
mudrost. To su mišljenje, po
Grgurovoj naznaci, zastupali pravovjerni teolozi njegova vremena.
On pak osobno predlaže treće rješenje. Grgur drži da u Izr 8,22
doista govori božanska Osoba koja se zove Mudrost. Ali Mudrost
tu zapravo govori o sebi kada se utjelovljuje. Prema tome, izričaj
e;ktisé me ne odnosi se na božanstvo Isusa Krista nego na njegovu
ljudsku narav koja je stvorena.
Kada je riječ o izrekama što se čitaju u 1 Kor 15,25 te Dj
3,21 i u Ps 109,1 eunomijevci su bili uvjereni da one izravno isključuju
Isusovo božanstvo. To je zato što i u sebi sadrže određeno
vremensko omeđenje Isusova djelovanja. Jasno je pak da
svako ograničenje
odstranjuje božanstvo. Grgur u obrazlaganju
upozorava da su Eunomijeve pristaše krivo zaključili jer su netočno
shvatili izričaje koji se pojavljuju na naznačenim mjestima. To
su naoko dvije jednostavne riječi: e[wj i a;cri. Obje zapravo znače
“dotle dok”.
Po sebi je jasno zašto su eunomijevci nijekanje Isusova
božanstva s najvećim užitkom zasnivali na Kristovoj izreci iz
Iv 14,28. Tu je Isus ustvrdio da je Otac od njega “veći”(meízwn).
Eunomijevci kažu da je Otac od Isusa u tome smislu “veći” jer je
Otac Bog, a Isus to nije. Grgur najprije upozorava da eunomijevci
ne smiju stati kod meízwn jer Pismo također veli da je Isus u
odnosu na Oca i;soj, jednak. Žao nam je što Grgur svoju tvrdnju
nije potkrijepio navodom ako ga je uopće mogao pronaći u Novome
zavjetu. On pak Isusov izričaj meízwn teološki razjašnjuje pozivajući
se na pojam aivtía: uzrok, izvor, počelo. Otac je od Sina “veći” jer
Sin rođenjem od Oca ima svoj bitak. Osim toga, Grgur izričaj “veći”
rješava pozivanjem na Utjelovljenje. Ipak se iz njegova Govora
vidi da tome pripisuje manje
značenje.
Bilo je upravo neminovno da u raspravu o Isusovu božanstvu
uniđe tvrdnja o “danu” koji “nitko ne zna” pa “ni Sin”. Izreka
se nalazi u Mk 13,32. Razumije se da su eunomijevci kazali da
Isus nije Bog jer sam sebi pripisuje takav nedostatak kakav je
avgnoía, neznanje. Grgur je uzvratio da Isus koji je Mudrost kao
Mudrost pozna “dan”. Ali on taj dan “ne pozna kao čovjek”. Grgur
je pitanje i dodatno riješio. Istaknuo je da Sin veli da “dan ne zna”
jer ga ne zna od sebe. On ga zna snagom “znanja”(gnw̃sij) što ga
je primio od Oca.
Ključne riječi
Mudrost; stvori me; dotle; veći; neznanje
Hrčak ID:
93037
URI
Datum izdavanja:
15.9.2004.
Posjeta: 1.202 *