Izvorni znanstveni članak
Utjecaj suncokretove ljuske i sačme u hranidbi krava na sastav mlijeka
Stjepan Feldhofer
; "Ledo" d.d. AGROKOR, Zagreb
Vesna Vargović
Tomislav Kitonić
Anica Jurdana
Sažetak
Istraživanjima je obuhvaćeno 30 krava koje su uz osnovni krmni obrok i žitarice dobivale 2,0 kg mljevene suncokretove ljuske na dan. Tijekom 14 dana povećan je postotak mliječne masti od prosječno 3,882%) na 4,087%), s tim daje od 60 istraživanih uzoraka mlijeka u tom razdoblju, 55% uzoraka sadržavalo više od 4,0%o masti. Postotak bjelančevina u mlijeku nije se značajnije mijenjao i iznosio je prosječno 3,255. U 58,3% uzoraka mlijeka bilo je 3,2 do 3,8% bjelančevina. U 2. razdoblju hranidbe iste krave su dobivale 1,0 kg mljevene suncokretove ljuske i 2,0 kg suncokretove sačme na dan. Postotak mliječne masti se nije značajnije mijenjao i iznosio je prosječno 4,02%. Između 4,0 do 5,0% masti bilo je u 46,6% istraženih uzoraka mlijeka. Dodatkom suncokretove sačme, međutim, povećao se postotak bjelančevina u mlijeku na prosječno 3,385%, s tim da je 65% uzoraka mlijeka sadržavalo bjelančevine između 3,2 do 3,8%, a 5% uzoraka između 3,8 do 4,0% (ukupno 70% iznad 3,2% bjelančevina). Nakon stoje umjesto suncokretove ljuske dodano u krmnim obrocima 1,0 kg sojine sačme (uz 2,0 kg suncokretove sačme) mliječna mast se ponovo smanjila na prosječno 3,775%, a bjelančevine su se povećale na prosječno 3,482%. Od istraživanih uzoraka u ovom razdoblju samo je 37,3%) uzoraka mlijeka sadržavalo više od 4,0% masti. Međutim, bjelančevine između 3,2 i 3,8% nalazile su se u 45,1% uzoraka, a uz to u 23,5% uzoraka mlijeka bilo je iznad 3,8 do 4,0% bjelančevina (ukupno 68,6% uzoraka mlijeka sa sadržajem bjelančevina iznad 3,2%). Očigledno je mljevena suncokretova ljuska imala vrlo dobar utjecaj na povećanje masnoće mlijeka, a suncokretova sačma, osobito uz dodatak sojine sačme, na povećanje bjelančevina u mlijeku. Iz istraživanja se vidi specifičnost sinteze mliječne masti i bjelančevina s obzirom na strukturne elemente iz krmiva - za mast veći postotak sirove vlaknine iz mljevene suncokretove ljuske, a za bjelančevine aminokiseline iz suncokretove i sojine sačme. Uz to krave moraju dobivati s krmivima i druge hranjive tvari potrebne ne samo za metabolizam u sintezi mlijeka, nego i za druge životne potrebe. Krmni obroci krava moraju stoga biti dobro uravnoteženi sa svim hranjivim tvarima, a s tim u vezi pojedini sastojci pokazuju u prosječnim količinama izvjesnu povezanost, što je prikazano u tablicama 2., 3., 4. i 5. Međutim, treba naglasiti da će uvijek biti pojedinačnih i većih odstupanja zbog značajnih utjecaja tehnologije držanja, hranidbe, stanja reprodukcije ili stresa.
Ključne riječi
hranidba krava; suncokretova sačma; suncokretova ljuska; sastojci i svojstva mlijeka; ocjena kakvoće mlijeka
Hrčak ID:
93479
URI
Datum izdavanja:
12.12.1999.
Posjeta: 2.911 *