Izlaganje sa skupa

Okrugli stol: "Mreža naselja u umreženom društvu: društvene i prostorne promjene u nekim tranzicijskim zemljama" Institut za društvena istraživanja u Zagrebu, Zagreb, 2. lipnja 2006.

Dušica Seferagić ; Institut za društvena istraživanja u Zagrebu
Nikola Skledar ; Institut za društvena istraživanja u Zagrebu
Alija Hodžić ; Institut za društvena istraživanja u Zagrebu
Antun Petak ; Institut za društvena istraživanja u Zagrebu
Ljubinko Pušić ; Filozofski fakultet Univerziteta u Novom Sadu
Milan Župančić ; Institut za društvena istraživanja u Zagrebu
Anđelina Svirčić Gotovac ; Institut za društvena istraživanja u Zagrebu
Marjan Hočevar ; Fakulteta za družbene vede u Ljubljani
Ivan Cifrić ; Filozofski fakultet u Zagrebu
Sreten Vujović ; Filozofski fakultet u Beogradu
Zdravko Mlinar ; Slovenska akademija znanosti in umetnosti
Jasenka Kodrnja ; Institut za društvena istraživanja u Zagrebu
Miodrag Vujošević ; Institut za arhitekturu i urbanizam Srbije
Ksenija Petovar ; Arhitektonski fakultet Univerziteta u Beogradu
Zvonko Mlinar ; Slovenska akademija znanosti in umetnosti
Anka Mišetić ; Institut društvenih znanosti Ivo Pilar

Sažetak

Okrugli stol Mreža naselja u umreženom društvu: društvene i prostorne
promjene u nekim tranzicijskim zemljama održan je 2. lipnja 2006. godine
u Institutu za društvena istraživanja u Zagrebu. Organizirala ga je grupa za
istraživanje prostora, sela i grada iz IDIZ-a vezujući ga uz znanstvenoistraživački
projekt Sociološki aspekti mreže naselja u kontekstu tranzicije (2002.-2005.). Navedeni
projekt i okrugli stol realizirani su uz novčanu potporu Ministarstva obrazovanja,
znanosti i športa RH. Okrugli stol bio je podijeljen na dva tematska dijela. U
prvom dijelu, pod nazivom Mreža naselja u umreženom društvu, raspravljalo se o
tematskom broju Sociologije sela (169/2005.) s radovima na temu Sociologijski aspekti
mreže naselja, proizišlim iz spomenutoga projekta. U drugom dijelu otvorena
je diskusija na temu Akteri društvenih promjena u prostoru i to kako u Hrvatskoj tako
i u nama susjednim tranzicijskim zemljama, Sloveniji i Srbiji. Iz Slovenije su sudjelovali
i izlagali prof dr. Zdravko Mlinar i dr. sc. Marjan Hoćevar (obojica iz Ljubljane),
a iz Srbije dr. sc. Ksenija Petovar, dr. sc. Sreten Vujović, dr. sc. Miodrag Vujošević
(svi iz Beograda) i dr. sc. Ljubinko Pušić (iz Novog Sada). Iz Hrvatske su, uz
sudionike iz Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu, bili pozvani izlagači iz
nekoliko institucija - Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Instituta društvenih
znanosti "Ivo Pilar" iz Zagreba, Studijskog centra za socijalni rad Pravnoga fakulteta
Sveučilišta u Zagrebu, Ministarstva zaštite okoliša, graditeljstva i prostornog
uređenja, te nekih drugih institucija.
U spomenutom tematskom broju Sociologije sela objavljena su dva podskupa radova
koji se odnose na fenomen umreženoga društva (networked society) i mrežu naselja
(settlements network). Prvi podskup čine radovi proizišli iz znanstvenoistraživačkog
projekta Sociološki aspekti mreže naselja u kontekstu tranzicije u kojem je
objavljeno pet izvornih znanstvenih radova troje istraživača - Alije Hodžića, Dušice
Seferagić i Milana Župančića. Drugi podskup sadrži pet predmetno srodnih tekstova
šestoro inozemnih autora - Marjana Hočevara i Zdravka Mlinara iz Slovenije,
Ksenije Petovar i Ljubinka Pušića iz Srbije, te Zorana Roce i Marije de Nazare Oliveira
Roca iz Portugala.
Skup je otvorila dr. sc. Dušica Seferagić i njime koordinirala u suradnji s mr. sc. Alijom
Hodžicern. U uvodnim izlaganjima sudjelovali su i mr. sc. Alija Hodžić i Antun
Petak (obojica iz Zagreba - IDIZ), koji su iznijeli iscrpna izvješća o rezultatima projekta.
Zatim je slijedilo izlaganje dr. sc. Ljubinka Pušića (Novi Sad) o teorijskom diskursu
i o stanju u Srbiji i Vojvodini u vrijeme tranzicije te promjenama u urbanim i
ruralnim prostorima u njima. Milan Župančić (Zagreb - IDIZ) iznio je stanje u ruralnim
sredinama Hrvatske u proteklom vremenu. Na temu umreženosti prostora govorili su i mr. sc. Anđelina Svirčić Gotovac (Zagreb - lDIZ) (ukratko je izložila
problematiku svoga magistarskog rada o kvaliteti života u zagrebačkoj mreži naselja),
te dr. sc. Marjan Hoćevar (Ljubljana) (o globalizacijskim uvjetima unutar postojećih
mreža naselja u Sloveniji). Nakon izlaganja u prvom tematskom dijelu nastavljena je
plodna diskusija u kojoj su sudjelovali brojni sudionici - Ivan Cifrić, Sreten Vujović,
Zdravko Mlinar, Jasenka Kodrnja, Dušica Seferagić, Miodrag Vujošević, Ksenija Petovar,
Ljubinko Pušić, Alija Hodžić ... Najzanimljivija su bila teoretska izlaganja i diskusije
o prostorno-socijalnom diskursu (Pušić, Vujović, Vujošević, Cifrić, Hodžić ...)
u kojima se dovode u pitanje dosadašnji pristupi prostoru "zapadno-centričnog tipa"
te zastarjelo poimanje podjele na ruralno i urbano, s obzirom da su stvarne
promjene u prostoru pokazale prožimanje tih dvaju prostora, pa onda i kategorija
kojima se više ne mogu objasniti nova zbivanja u prostoru.
VI
Drugi dio okruglog stola na temu Akteri društvenih promjena u prostoru potaknut
je prijedlogom istraživačkog projekta što ga je grupa za prostor, selo i grad IDIZ-a
podnijela Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske, ali i prethodnim
istraživanjima koja pokazuju da je društveni prostor poprište sučeljavanja i
kompeticija različitih aktera za postizanjem određenih ciljeva. U novom kontekstu
akteri su svi subjekti koji svojim djelovanjem i interaktivnošću utječu na društvene
promjene i razvoj određenog prostora, od lokalne i regionalne sredine do nacionalne
i globalne razine. Oni utječu na upotrebu prostora, društveno strukturiranje,
prostornu i socijalnu pokretljivost, na naseljenost i naseljsku morfologiju. U svome
djelovanju različiti akteri koriste i različite resurse, izvore moći i kompetencije.
Hrvatska je (kao i ostale tranzicijske zemlje) nagl koji, pod utjecajem neoliberalizma podliježu deregulaciji, otvorenosti, te
društvenoj i prosto moj fleksibilnosti. Na djelu je troces u kojemu raste utjecaj globalnih
aktera, a smanjuje se utjecaj državnoga rguliranja na različitim razinama
prostorne organizacije društva. To se na lokalnoj razini najviše manifestira kroz
sučeljavanje tradicionalnoga i modernoga što je Jjedno izazov i za domaće aktere
da se uključe u globalizacijske trendove. Pritom nužno dolazi i do novoga restrukturiranja
u prostoru pri čemu će brže napredovatilgradovi i regije koje se svojim intelektualnim
kapitalom i informatičkom osposobljenošću mogu efikasnije uključivati
u globalno i hijerarhijski umreženo društvo (Castelis, Soja, Sassen), U prostoru
postoji snažna koncentracija financijske moći, infprmacija i kulturnog kapitala, pogotovo
u megagradovima i svjetskim metropolarna, što ne isključuje i djelovanje
prodornijih lokalnih aktera u urbanoj i ruralnoj ~Iredini (Mendras), Stoga bi ciljevi
budućih istraživanja trebali biti prepoznavanje r zličitih tipova aktera koji svojim
djelovanjem i interaktivnošću formiraju nove obli e društvene strukture, te promjene
u prostoru, funkcioniranju grada, sela i lokalne zajednice. Prvo izlaganje na ovu temu iznio je prof. dr. sc. IZdravko Mlinar o brojnim teoretskim
pristupima koji se bave akterima i strukturama u fizičkom i virtualnom prostoru.
Naveo je niz primjera, oslanjajući se najviše na slučaj Kopra. Zatim je slijedilo
izlaganje dr. sc. Sretena Vujovića o podjeli i utjecaju različitih aktera u urbanim prostorima
Srbije danas. Dr. sc. Ksenija Petovar govorila je o brojnim uzurpacijama i
malverzacijama u prostoru te negativnostima što ih sa sobom donose, također na
primjeru Srbije. Dr. sc. Anka Mišetić iznijela je specifičan primjer iz hrvatske ruralne
mreže naselja, kroz istraživanje o stanju u selima Lonjskog polja kao dijela europske
i svjetske mreže naselja. I drugi dio okruglog stola izazvao je burnu diskusiju
brojnih sudionika - Miodrag Vujošević, Ljubinko Pušić, Sreten Vujović, Dušica Seferagič, Anđelina Svirčic Gotovac, Zdravko Mlinar, Alija Hodžić, Marjan Hočevar,
Antun Petak ...
Referati i diskusije o analiziranim fenomenima pokazali su sličnosti i različitosti u
trima zemljama - Sloveniji, Hrvatskoj i Srbiji, u europskom i u globalnom kontekstu.
Slovenija je visokourbanizirana zemlja, s najvišim standardom života stanovništva.
Teza M. Hočevara o sklonosti Slovenaca ruralnom načinu života može se
propitati ali i objasniti urbaniziranošču cijelog njezina prostora, fizičkom dostupnošcu
svih urbanih dobara te izvrsnim prometnim vezama među naseljima. Hrvatska
ima piramidainu mrežu naselja, sa Zagrebom kao metropolom na vrhu, ima tri
makroregionalna centra (Split, Rijeka i Osijek), s većim brojem srednjih gradova te
mnogo manjih gradova i sela; potonji ne pokazuju razvojne potencijale, što zbog
politike centralizacije što zbog inertnosti lokalnih aktera. Srbija je u cjelini oslonjena
na glavni grad, Beograd, koji još uvijek privlači najviše stanovnika Srbije te Bosne i
Hercegovine, dok provincija propada. Uz Beograd, ističe se još samo Novi Sad, kao
glavni grad Vojvodine, premda je Vojvodina više urbanizirana od uže Srbije. Kvaliteta
života, posebno u Beogradu, pokazuje velike nejednakosti potencirane neregularnim
neoliberalnim ponašanjem aktera u prostoru. Slična, ali blaža konstatacija
odnosi se i na Zagreb. Pitanje mreže naselja u trima navedenim tranzicijskim zemljama
ovisi o stupnju njihove opće društvene razvijenosti ali i o različitim koncepcijama
razvoja prostora: policentričnosti u Sloveniji, piramidalnosti u Hrvatskoj, te
monocefalnosti u Srbiji.
Cilj ovoga skupa bio je potaknuti daljnju suradnju medu istraživačima iz zemalja
koje su, kako se ovdje i pokazalo, dijelile slične probleme i sličnu tranzicijsku sudbinu,
a potom ušle u grube neoliberalne sustave. Svaka od prisutnih zemalja specifična
je na svoj način, te je namjera sudionika okruglog stola bila osvijetliti postojeću
situaciju u njima, aktualizirajuči pri tom problematiku umreženosti prostora
odnosno društva u cjelini.

Ključne riječi

okrugli stol; mreža naselja; umreženo društvo; tranzicija; postsocijalistička transformacija; tranzicijske zemlje

Hrčak ID:

93759

URI

https://hrcak.srce.hr/93759

Datum izdavanja:

26.10.2006.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 2.805 *