Izvorni znanstveni članak
CRKVENA REFORMA I RANOROMANIČKA ARHITEKTURA NA ISTOČNOM JADRANU
Miljenko Jurković
; Filozofski fakultet, Odsjek za povijest umjetnosti, Zagreb
Sažetak
Crkvena reforma na istočnom Jadranu polučila je prve rezultate kad na splitsku nadbiskupsku stolicu sjeda Lovro, a u Trogiru biskupom postaje Ivan. Dolazak te dvojice prelata iz Osora bijaše od papinske kancelarije svakako temeljito pripremljen. Papinski izaslanik na splitskim saborima Majnard bijaše, naime, opatom u Pomposi, odakle su već tijekom prve polovice ll. st. upravo u Osor dolazile reformatorske ideje. Reformirani benediktinci kamaldoljanskog ogranka iz Osora uspostaviše ranije preko sv. Gaudencija osorskog veze s Romuaidom, osnivačem reda i reformatorom. O toj pak vezi svjedoči i skulptirana fasada opatijske crkve u Osoru, rađene po uzoru na pompozijansku. Rezultat reformskih nastojanja nakon splitskih sabora bijaše podizanje niza novih samostana. Ta nova crkvena arhitektura rezultat je liturgijskih mijena koje je na Jadran donijela reformirana crkva. Morfologija trobrodnih bazilika elaborirana je ranije u širim europskim prostorima, i ta je arhitektura na Jadranu zapravo internacionalna ranoromanička arhitektura, za razliku od skupine ranoromaničkih dalmatinskih crkava kojima se geneza može pratiti iz regionalne predromanike. Analizom obiju grupa daju se parametri za definiranje ranoromaničke arhitekture 11. st. na istočnoj obali Jadrana.
Ključne riječi
Hrčak ID:
95215
URI
Datum izdavanja:
16.10.1992.
Posjeta: 5.151 *