Izvorni znanstveni članak

Verba (de)picta

Sanja Cvetnić ; Filozofski fakultet u Zagrebu, Odsjek za povijest umjetnosti

Sažetak

U skupini likovnih djela vezanih za hrvatsku baštinu analiziran
je odnos slike i riječi. U augsburškom izdanju Ugarske kronike (1488.) Johannesa de Thurocz izdavač Theobald Feger istim je drvorezima ilustrirao različite povijesne bitke, pa se čitatelj mora osloniti na različiti sadržaj pojedinoga poglavlja kako bi na ponovljenim prizorima razabrao različite sukobe, vrijeme, kraljeve, vojske i poprišta. Sitnoslika Hansa Almannusa Zečevi peku lovca na ražnju u Misalu Jurja de Topusko (oko 1495.) iz Riznice katedrale u Zagrebu, nastala prema istoimenom bakrorezu Israhela von Meckenema, nalazi se na dnu stranice (bas-de-page) s liturgijskim tekstom vezanim za blagdan Tijelova. Obrnuti svijet (lat. mundus inversus, njem. die verkehrte Welt) srednjovjekovni je topos, pa i ovdje ozbiljna riječ i smjehovita ilustracija usporedno žive na stranici Misala, kao i u srednjovjekovnoj svijesti. Štafelajna slika Kristov sud iz prve polovice 17. stoljeća u benediktinskom samostanu sv. Margarite u Pagu nastala je po bakrorezu Iudicium Sanguinarium Francesca Bertellia (djeluje u Padovi 1594.–1629.). Recepcija slike Kristov sud u Pagu vezana je za najslavniju pašku relikviju sv. Trna – koju od 1435. godine čuvaju benediktinke – i pasionsku vjersku praksu, a ne toliko za arheološke »nalaze« Pilatovih presuda u gradu Vienne 1511. godine (Francusko Kraljevstvo) i u Aquili 1580. godine (Napuljsko Kraljevstvo) kao i u brojnim udaljenim europskim i latinoameričkim ikonografskim srodnicama.

Ključne riječi

slika; riječ; Chronica Hungarorum; Misal Jurja de Topusko; mundus inversus; Pag; benediktinke; Iudicium Sanguinarium

Hrčak ID:

95921

URI

https://hrcak.srce.hr/95921

Datum izdavanja:

28.12.2012.

Posjeta: 1.901 *