hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Jezik znanstvene komunikacije: najčešći konceptualizacijski mehanizmi u opažanju i opisivanju znanstvenih fenomena u informacijskim znanostima

Milijana Mičunović ; Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Filozofski fakultet, Odsjek za informacijske znanosti

Puni tekst: hrvatski, pdf (86 KB) str. 167-187 preuzimanja: 623* citiraj
APA 6th Edition
Mičunović, M. (2011). Jezik znanstvene komunikacije: najčešći konceptualizacijski mehanizmi u opažanju i opisivanju znanstvenih fenomena u informacijskim znanostima. Libellarium, 4 (2), 167-187. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/97448
MLA 8th Edition
Mičunović, Milijana. "Jezik znanstvene komunikacije: najčešći konceptualizacijski mehanizmi u opažanju i opisivanju znanstvenih fenomena u informacijskim znanostima." Libellarium, vol. 4, br. 2, 2011, str. 167-187. https://hrcak.srce.hr/97448. Citirano 02.06.2020.
Chicago 17th Edition
Mičunović, Milijana. "Jezik znanstvene komunikacije: najčešći konceptualizacijski mehanizmi u opažanju i opisivanju znanstvenih fenomena u informacijskim znanostima." Libellarium 4, br. 2 (2011): 167-187. https://hrcak.srce.hr/97448
Harvard
Mičunović, M. (2011). 'Jezik znanstvene komunikacije: najčešći konceptualizacijski mehanizmi u opažanju i opisivanju znanstvenih fenomena u informacijskim znanostima', Libellarium, 4(2), str. 167-187. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/97448 (Datum pristupa: 02.06.2020.)
Vancouver
Mičunović M. Jezik znanstvene komunikacije: najčešći konceptualizacijski mehanizmi u opažanju i opisivanju znanstvenih fenomena u informacijskim znanostima. Libellarium [Internet]. 2011 [pristupljeno 02.06.2020.];4(2):167-187. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/97448
IEEE
M. Mičunović, "Jezik znanstvene komunikacije: najčešći konceptualizacijski mehanizmi u opažanju i opisivanju znanstvenih fenomena u informacijskim znanostima", Libellarium, vol.4, br. 2, str. 167-187, 2011. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/97448. [Citirano: 02.06.2020.]

Sažetak
Cilj je rada istražiti i predstaviti najčešće konceptualizacijske mehanizme u opažanju i opisivanju znanstvenih fenomena koji omogućuju uspješnu i učinkovitu razmjenu informacija na razini komunikacije između znanstvene zajednice i 'publike', ali i na razini komunikacije unutar same znanstvene zajednice u području informacijskih znanosti.
Primjena konceptualizacijskih mehanizama u jeziku informacijskih znanosti predstavljena je na čestim, gotovo svakodnevno korištenim pojmovima, kao što su baza podataka, gadget-utrka, informacijska arhitektura, intelektualno vlasništvo, revolucija tiska, računalni virus, umjetni život i sl. Praćeno je opažanje i opisivanje takvih pojmova kako u popularnom diskursu (primjerice na različitim mrežnim stranicama) tako i u dostupnoj znanstvenoj i stručnoj literaturi.
Rad se sastoji od četiri dijela. Nakon općenitog uvodnog dijela o jeziku znanstvene komunikacije, redom se predstavljaju teorija konceptualne metafore, teorija konceptualne integracije i znanstveni model. Svaki je konceptualizacijski mehanizam popraćen analizom konkretnih primjera iz jezika informacijskih znanosti.
Budući da je područje informacijskih znanosti pod stalnim utjecajem tehnoloških promjena i razvoja suvremene informacijsko-komunikacijske tehnologije, često se uočavaju novi i različiti fenomeni koji traže novi misaoni okvir u procesu opažanja te nove načine jezične artikulacije u procesu njihova opisivanja i komuniciranja znanstvenoj i neznanstvenoj publici. Temeljni je doprinos rada upravo prikaz i analiza nekolicine primjera uočenih novih misaonih okvira i novih načina jezične artikulacije u popularnom i znanstvenom diskursu jezika informacijske znanosti.

Ključne riječi
jezik znanstvene komunikacije; informacijske znanosti; kognitivna lingvistika; konceptualizacija; teorija konceptualne metafore; teorija konceptualne integracije; znanstveni model

Hrčak ID: 97448

URI
https://hrcak.srce.hr/97448

[engleski]

Posjeta: 918 *