hrcak mascot   Srce   HID

KAJ : Literature, Art and Culture Periodical, Vol.45 (222) No.4-5 (317-318) December 2012.

Original scientific paper

BIBLIOTHECA ZRINIANA

Ivan Kosić ; Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

Fulltext: croatian, pdf (2 MB) pages 51-79 downloads: 571* cite
APA 6th Edition
Kosić, I. (2012). BIBLIOTHECA ZRINIANA. Kaj, 45 (222) (4-5 (317-318)), 51-79. Retrieved from https://hrcak.srce.hr/97790
MLA 8th Edition
Kosić, Ivan. "BIBLIOTHECA ZRINIANA." Kaj, vol. 45 (222), no. 4-5 (317-318), 2012, pp. 51-79. https://hrcak.srce.hr/97790. Accessed 20 Oct. 2018.
Chicago 17th Edition
Kosić, Ivan. "BIBLIOTHECA ZRINIANA." Kaj 45 (222), no. 4-5 (317-318) (2012): 51-79. https://hrcak.srce.hr/97790
Harvard
Kosić, I. (2012). 'BIBLIOTHECA ZRINIANA', Kaj, 45 (222)(4-5 (317-318)), pp. 51-79. Available at: https://hrcak.srce.hr/97790 (Accessed 20 October 2018)
Vancouver
Kosić I. BIBLIOTHECA ZRINIANA. Kaj [Internet]. 2012 Dec 21 [cited 2018 October 20];45 (222)(4-5 (317-318)):51-79. Available from: https://hrcak.srce.hr/97790
IEEE
I. Kosić, "BIBLIOTHECA ZRINIANA", Kaj, vol.45 (222), no. 4-5 (317-318), pp. 51-79, december 2012. [Online]. Available: https://hrcak.srce.hr/97790. [Accessed: 20 October 2018]

Abstracts
U travnju godine 1892., u zgradu Kraljevske sveučilišne knjižnice u Zagrebu iz Beča je prispjela Knjižnica obitelji Zrinski. Hrvatska Vlada otkupila ju je od bečkog antikvara Samuela Kendea († 1928.), a on pak na dražbi od potomaka moravske velikaške obitelji Daun.
Knjižnica obitelji Zrinski danas se zove Bibliotheca Zriniana (BZ), smještena je na četiri stotine dvadeset četirima signaturama, sadržava ukupno pet stotina pedeset pet naslova te šest stotina sedamdeset devet bibliografskih zapisa, odnosno svezaka, i njezin se tiskani dio čuva kao cjelina u Zbirci rukopisa i starih knjiga. Zriniana je prije sadržavala i pet prvotisaka, od kojih su tri izlučena iz njezina fonda te pribrojena skupini od stotinu devedeset i jednoga prvotiska, a dvadeset pet jedinica rukopisne građe pribrojeno je rukopisnomu dijelu fonda. U Zbirku zemljovida i atlasa pohranjen je peti i šesti svezak atlasa, čiji su bakrorezi naknadno obojeni, Novvm ac magnvm Theatrvm vrbivm Belgicae Regiae, ad praesentis temporis faciem expressum (Amstelaedami, 1649., A I–S17–85–6) Joana Blaeua (1596.–1673.), nizozemskoga kartografa i nakladnika.
Pjesnik, vojskovođa i državnik, Nikola Zrinski, utemeljio je čakovečku knjižnicu, a njezinu jezgru čine knjige popisane u Katalogu sastavljenome godine 1662., prema kojemu osobna knjižnica Nikole Zrinskoga čini više od tri četvrtine cjelokupnoga fonda Zriniane. Augsburškomu bakrorescu Eliasu Widemannu Zrinski je godine 1646. povjerio izradu prvog ekslibrisa s njegovim portretom i lozinkom Nemo me impune lacesset, a 1652. i izradu drugog ekslibrisa s novom lozinkom Sors bona nihil aliud. Zanimljivo je da u knjižnici nema teološke literature, a tri se skupine knjiga po svojoj tematici izdižu iznad onodobnih knjižnica. To su djela o umijeću ratovanja, politička teorija i suvremena talijanska poezija. Više od polovice knjižnoga fonda napisano je na latinskome jeziku, jedna trećina na talijanskome, ostalo pak na francuskome, mađarskome, njemačkome, češkome, španjolskom i hrvatskome jeziku, a ima i višejezičnih rječnika. U knjižnici su sadržana i djela hrvatskih autora - Ivana Derechkaya, Franje Glavinića, Lovre Kurelića te Mavra Orbinija.
Nikolin sin Adam poginuo je kod Slankamena godine 1691., a njegova se udovica, Marija Katarina Lamberg, nakon isteka jednogodišnjega žalovanja, ponovno udala. Pokretna dobra, tj. riznicu, zbirku oružja, slike i samu knjižnicu, odnijela je sa sobom u Moravsku, u dvorac pokraj sela Bítova, gdje je živio njezin novi suprug Maximilian Arnošt II. Daun. Knjižnica je u Bítovu početkom XVIII. st. sadržavala oko osam stotina pedeset jedinica. Budući da je u bítovskome razdoblju nestalo oko tri stotine dvadeset svezaka, može se pretpostaviti da su dvije kćeri Marije Katarine Lamberg, među pokretnim dobrima iz majčine ostavštine, podijelile i samu knjižnicu.
Nasljednici obitelji Daun su godine 1890. obiteljsku ostavštinu prodali na dražbi, a knjižnicu je otkupio bečki antikvar Samuel Kende, koji je sastavio i katalog te ga poslao uglednijim mađarskim ustanovama i privatnim kolekcionarima. Knjižnica je procijenjena na iznos od dvanaest tisuća forinta. Kako se u Mađarskoj nije našla nijedna ustanova spremna na isplatu tolike svote novaca, tadašnja je hrvatska Vlada iskoristila neodlučnost mađarske strane te od Kendea otkupila cjelokupnu zbirku i pohranila ju u Kraljevsku sveučilišnu knjižnicu, koja je tada bila smještena u zgradi današnjega Rektorata Sveučilišta u Zagrebu.

Keywords
Bibliotheca Zriniana, Knjižnica obitelji Zrinski, Kraljevska sveučilišna knjižnica; Nikola Zrinski, Adam Zrinski, Marija Sofija Löbl, Marija Katarina Lamberg; Bitov, obitelj Daun; Samuel Kende

Hrčak ID: 97790

URI
https://hrcak.srce.hr/97790

[english]

Visits: 1.022 *