Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

Petrić i (Pseudo -)Filopon Izvori i autorstvo Filoponovih Komentara Metafizike koje je preveo i objavio Frane Petrić

Antica-Nada Ćepulić ; Nadbiskupska klasična gimnazija, Zagreb, Hrvatska
Mihaela Girardi-Karšulin ; Institut za filozofiju, Zagreb, Hrvatska


Puni tekst: hrvatski pdf 987 Kb

str. 139-165

preuzimanja: 469

citiraj


Sažetak

Frane Petrić na latinski je preveo i 1583. tiskao Komentare Metafizike za koje se danas smatra da nisu autentično Filoponovo djelo, nego se njihov autor u literaturi naziva (Pseudo-)Filoponom. Petrić ih je, unatoč početnim dvojbama, smatrao autentično Filoponovim.
U članku se izlaže i tumači Petrićeva recepcija (Pseudo-)Filopona na osnovi dvaju citata iz Petrićeva prijevoda Filoponovih Komentara Metafizike, na temelju jednog citata Filopona iz trećeg sveska Peripatetičkih rasprava Frane Petrića i jednog citata iz transliteriranog teksta bečkoga rukopisa. Ključna riječ koje se ponavlja u tim citatima je prilog simbolički (symbolice). Tom riječju (Pseudo-)Filopon izlaže da su pitagorovci na simbolički način govorili o brojevima kao počelima stvarī. U članku
se pokazuje da se takav stav o pitagorovcima može naći i u djelima koja se pripisuju autentičnom Filoponu.
U članku se također iznose spoznaje stečene tijekom postupka transliteracije bečkog rukopisa Cod. Phil. gr. 189 koji sadržava grčki izvornik (Pseudo-)Filoponova Komentara Aristotelove Metafizike. Na listovima 26r–125r nalazi se tekst Aristotelove Metafizike. Od 26r do 46v proteže se tekst 1. knjige (Α). U Hungerovu kataloškom opisu navodi se da ispred f. 32 nedostaje jedan list, ali bez gubitka teksta.
Zatim se navodi da ispred f. 47 nedostaje jedan list na kojem je izgubljen tekst, ali se ne daje identifikacija. Smatramo da iz oskudnih ostataka otrgnutog lista možemo identificirati izgubljeni tekst i s priličnom sigurnošću zaključiti da se radi o početku 5. knjige Aristotelove Metafizike (Ε). Od 47r do 49v nalazi se Aristotelova knjiga α’ ἔλαττον, 6. knjiga (Ζ) počinje na 50r, 7. knjiga (Η) na 71r, 8. knjiga (Θ) na 74v, 9. knjiga (Ι) na 80v, 10. knjiga (Κ) na 87v, 11. knjiga (Λ) na 98r, 12. knjiga (Μ) na 107r i naposljetku 13. knjiga (Ν) počinje na listu 118r i proteže se do 125r.
Od 125v do 129v u katalogu je identificiran Komentar Aristotelova djela De lineis insecabilibus Georgija Pakimera. Na listovima od 130r do 213v nalazi se Komentar na Aristotelovu Metafiziku Ivana Filopona naslovljen Ἐξήγησις τῶν μετὰ τὰ φυσικὰ Ἀριστοτέλους. Opis rukopisa u katalogu donosi početne i završne riječi cjelokupnog Filoponova teksta, bez navođenja na kojim se listovima nalaze počeci komentara na pojedine knjige. Nakon uvida u rukopis možemo definirati raspored (Pseudo-)Filoponovih komentara. Komentar na 1. knjigu (Α) nalazimo na listovima 130r–131r. Uspoređujući grčki tekst rukopisa s tiskanim Petrićevim prijevodom vidimo da je grčki tekst te knjige djelomičan. Izostavljeni su zatim komentari na α’ ἔλαττον, kao i komentari na 2. (Β), 3. (Γ), 4. (Δ) i 5. knjigu (Ε) Aristotelove Metafizike.
Rukopis se na 131v–140r, dakle očito bez gubitka teksta, nastavlja (Pseudo-)Filoponovim komentarom na 6. knjigu (Ζ) Metafizike. Taj smo dio teksta (130r-140r) transliterirali u cijelosti. Na 141r nalazimo zatim (Pseudo-)Filoponov komentar na 7. knjigu (Η), na 146r počinje komentar na 8. knjigu (Θ), na 154r na 9. knjigu (Ι), na 166v na 10. knjigu (Κ), na 174r na 11. knjigu (Λ), na 183v na 12. knjigu (Μ) te na 201v na 13. knjigu (Ν) Aristotelove Metafizike.
Usporedbom grčkoga teksta rukopisa Cod. Phil. gr. 189 s Petrićevim prijevodom, objavljenim u djelu Ioannis Philoponi enarratio in omnes Aristotelis libros, quos Metaphysica appellant. Eam Franciscus Patricius de Graeca, Latinam fecerat (Ferrariae: Ex Typographia Dominici Mammarelli, 1583), utvrdili smo da je grčki tekst djelomičan. Usporedba transliteriranoga teksta iz bečkoga rukopisa s izdanjem Petrićeva latinskog prijevoda otkrila je pojedine razlike između grčkoga rukopisa i objavljenoga latinskog teksta. One su u nekim slučajevima očito posljedica pogrešno pročitanog rukopisa Petrićeva latinskog prijevoda koji je slagaru poslužio kao predložak za tiskano izdanje. U nekim drugim slučajevima te su razlike uzrokovane tradicijom grčkog teksta, to jest razlikama između ovog transliteriranog rukopisa i onog rukopisa koji je Petriću poslužio kao predložak za njegov prijevod na latinski.
Napominjemo da je transliteracija ovoga grčkog rukopisa bila izvanredno iskustvo. Danas se nažalost rijetko poseže za grčkim rukopisima i rijetko se dobiva prilika za obavljanje takvog posla. Ovaj je rukopis zbog obilja tahigrafskih znakova bio poseban izazov. Naravno da nam je od neprocjenjive važnosti u počecima bio Petrićev tiskani latinski prijevod, koji je do kraja rada na rukopisu ostao važan čimbenik kontrole.

Ključne riječi

Frane Petrić; Aristotelova Metafizika; Ivan Filopon; (Pseudo-)Filoponovi Komentari Metafizike; pitagorovci; simbolički; Cod. Phil. gr. 189; transliteracija; grčka minuskula 16. stoljeća

Hrčak ID:

97797

URI

https://hrcak.srce.hr/97797

Datum izdavanja:

31.1.2013.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.296 *