Izvorni znanstveni članak
Agrarna prenapučenost
Rudolf Bičanić
; Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska - Jugoslavija
Sažetak
Autor razmatra tri različita pristupa agrarnoj prenapučenosti: sa stajališta
potrošnje, s gledišta proizvodnje i s motrišta nemobilnosti agrarnog stanovništva.
U prvom pristupu agrarna se prenapučenost određuje s motrišta potrošnje kao broj
ljudi koji žive od poljoprivrede, a koji prelazi broj onih koji bi mogli živjeti od sveukupnih
prihoda seljačkih gospodarstava na promatranoj površini zemlje prema
nekom standardu osobne potrošnje. U svezi s tim autor piše o određivanju (mjerenju)
ukupnoga agrarnog stanovništva, agregatnom fondu potrošnje i standardu
potrošnje. Zaključak je: agrarna prenapučenost se povećava s povećanjem broja
agrarnog stanovništva (na istoj površini), sa smanjivanjem fonda potrošnje i s povećanjem
standarda potrošnje.
U drugom pristupu, utemeljenom na proizvodnji, agrarna prenapučenost se određuje
kao broj ljudi koji premašuje izvjestan standardni broj žitelja neophodan za
obradu zemlje (poljoprivrednu djelatnost) na određenoj razini proizvodnosti. U
ovom se slučaju uzima u obzir samo aktivno poljoprivredno stanovništvo koje sudjeluje
u proizvodnji.. pa autor razmatra različite načine mjerenja proizvodnje kao
što su: površina u obradi, plodored, prinos po hektaru i produktivitet kapitala.
Agrama prenapučenost se povećava s povećanjem brojnosti aktivnoga poljoprivrednog
stanovništva, i sa smanjenjem volumena poljoprivredne proizvodnje ili dohotka
od proizvodnje i s povećanjem proizvodnosti rada. Iznijet je primjer koji pokazuje
kako bi u Jugoslaviji agrarna prenapučenost uz francusku produktivnost rada
iznosila 8 milijuna stanovnika, dok bi uz francuski prinos po hektaru a uz jugoslavensku
proizvodnost rada postojao manjak od 4,6 milijuna agrarnih stanovnika.
Slijedom trećeg pristupa agrarnoj prenapučenosti kao posljedici nemobilnosti stanovništva,
postavlja se pitanje - zašto prekobrojno agrarno stanovništvo ne odlazi
u druga područja? Faktori koji takvo stanovništvo zadržavaju na jednom mjestu dijele
se u četiri međusobno različite skupine: atraktivne (privlačne) endogene (pull
in) činitelje; ekspulzivne (potisne) endogene (push out) činitelje; ekspulzivne egzogene
(pull out) činitelje; atraktivne egzogene (pull in) činitelje. Na kraju je izložen
sinoptički tablični pregled primjera takvih faktora, koji pokazuje kompleksnost pojave
agrarne prenapučenosti, s obzirom na slijedeće dimenzije: demografski faktor,
prirodni izvori (bogatstva), sredstva rada, zaposlenje, tržište i dohodak, životni standard,
institucionalni i razvojni faktori.
Ključne riječi
agrama prenapučenost; pristupi ustanovljavanju (pristup potrošnje, pristup proizvodnje, pristup imobilnosti poljoprivrednog stanovništva)
Hrčak ID:
99587
URI
Datum izdavanja:
21.9.2003.
Posjeta: 1.445 *