Izvorni znanstveni članak
KAKO JE VRBOVEC POSTAO SREDIŠNJE MJESTO OKOLICE
Franjo Pajur
; Doktorski studij, Sveučilište u Mannheimu, Njemačka
Sažetak
Povijest Vrbovca od samih je početaka usko povezana s poviješću obližnjeg Rakovca (u varijantama Rakonog, Rokonok itd.), nekad središnjeg mjesta okolice. Svoju relativnu značajnost u prošlosti Rakovec pak zahvaljuje trasi ceste koja je, vodeći iz Križevaca u Zagreb, prolazila njegovim područjem i kojom su u XIII. i XIV. st. redovito dolazile vojske ugarsko-hrvatskih kraljeva, hrvatskih hercega i banova, zbog čega je nazvana vojnička cesta, a ponekad i Kolomanova, ili, jednostavno - velika cesta. Ta je prometnica bila zaštićena s obje strane sustavom utvrda smještenih na obližnjim brdima (primjerice Kalnik, Moravče i Blaguša) ili pak na samoj prometnici (kao npr., Križevci i Rakovec). Grad-tvrđa Rakovec je, dakle, utemeljena na primjerenoj udaljenosti od Križevaca, kao jedna od točaka zaštite važne prometnice, dok je za odabir samog mjesta, čini se, od presudnog značenja bio izvor pitke vode - strateškog artikla srednjovjekovlja. Budući kraljevsko dobro (ili dobro njegovih vojvoda i banova) Rakovec okuplja oko sebe obližnje posjede, pa tako i onaj vrbovečki. Tomu sljedimice Rakovec – sukladno teoriji centraliteta - pored obrambenog (grada-tvrđe) postaje i vodeće upravno (sjedište prostranog vlastelinstva), vjersko (župna crkva sv. Jurja) i privredno (trgovište u podgrađu, sajam, malta) središte okolice. U doba bana Mikca (oko 1340.) kaštel i dobro Rakovec (zajedno s Lukavcem u Turopolju) postaju stanovita vrsta pripadnosti grada Medvedgrada, a budući da medvedgradsko imanje nije bilo osobito veliko: u mirno doba imalo je jedva 60 kmetova (lukavečki pak kaštel 10 selišta), ono se uvijek uzdržavalo od rakovečkih prihoda od kojih su značajnu stavku činili prihodi s vrbovečkog posjeda. Odvajanjem od Medvedgrada te diobama među braćom Erdödy krajem 16. st. Vrbovec se postupno osamostaljuje, gradi se kaštel i razvija trgovište. Iz stagnacije rakovečkog i razvoja vrbovečkog trgovišta, prenošenja sajmovanja iz Rakovca u Vrbovec (u vrijeme Patačića), kao i smanjivanja rakovečke i povećanja lonjičke malte, razvidno je gubljenje važnosti rakovečke prometnice i premještanjue trgovačkog puta koji od Mađarske vodi prema moru na vrbovečku trasu. Naime, poslije Sisačke bitke godine 1593. prestaju turske provale prema vrbovečkom kraju te prestankom izravne turske opasnosti (osobito nakon mira u Žitvi 1606.) trasa Križevci-Lovrečina-Vrbovec-Lonjica-Zagreb, kao najkraći ravničarski put, postupno dobiva primat pred onim, prirodno zaštićenijim i djelomice brdskim ali zato težim, rakovečkim putem, čime je Vrbovec postupno postajao središnjim mjestom okolice, što je i danas.
Ključne riječi
Vrbovec; Rakovec; teorija centraliteta; kaštel; velika cesta
Hrčak ID:
70004
URI
Datum izdavanja:
7.1.2010.
Posjeta: 2.222 *