Stručni rad
RAČUNALNA SIMULACIJA KAO ALAT ZA PROCJENU RIZIKA OD TERORISTIČKIH NAPADA U LANCU PROIZVODNJE HRANE
Boris Antunović
; Poljoprivredni fakultet Sveučilišta J.J. Strossmayer u Osijeku, Osijek, Hrvatska
I. Varga
; Poljoprivredni fakultet Sveučilišta J.J. Strossmayer u Osijeku, Osijek, Hrvatska
Gordana Kralik
; Poljoprivredni fakultet Sveučilišta J.J. Strossmayer u Osijeku, Osijek, Hrvatska
Mirjana Baban
; Poljoprivredni fakultet Sveučilišta J.J. Strossmayer u Osijeku, Osijek, Hrvatska
Vedran Poljak
; Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Hrvatska
Bela Njari
; Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Željko Pavičić
; Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Sejad Mačkić
; Agencija za sigurnost hrane, Mostar, Bosna i Hercegovina
Sažetak
Pojam „terorist“ označava osobu koja provodi nasilne radnje s ciljem zastrašivanja ili nanošenja štete, odnosno unošenja kaosa u sustav. Jedna od često potencijalnih meta terorista jest i hrana zbog mogućnosti usmjeravanja akcija na široku populaciju i lakog izazivanja panike. U novije vrijeme takvi incidenti više nisu rijetkost,
scenariji o teoretskoj mogućnosti terorističkog napada na neki lanac proizvodnje hrane više ne djeluju samo kao teorija, a zabrinutost da bi se nešto takvo moglo uistinu i dogoditi poprima sve veće dimenzije. Namjerno onečišćenje hrane može imati velike ekonomske posljedice, čak i kada je incident relativno malih razmjera, jer upravo je rušenje ekonomske stabilnosti najčešće glavni motiv nekog namjernog napada koji može biti usmjeren na neki proizvod, pojedinog proizvođača, granu industrije ili cijelu državu. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) u Godišnjem
izvješću o zdravlju iz 2007. godine proglasila je slučajna i namjerna onečišćenja hrane kao najveću prijetnju zdravlju u 21. stoljeću. Iz tog razloga, WHO apelira na vlade zemalja članica, a i na ostale, da pomognu prehrambenoj industriji jer ona snosi primarnu odgovornost za hranu koju proizvodi, dok je namjerno onečišćenje
hrane opasnim agensima za njih često potpuno nova opcija o kojoj bi trebalo razmisliti. Mjere prevencije, zajedno s pojačanim nadzorom i sredstvima za adekvatan odgovor u slučaju namjernog ili slučajnog incidenta, bolje praćenje hrane i mogućnost njezina brzog povlačenja s tržišta, dvosmjerna komunikacija državnih službi i prehrambene industrije, unaprijed predviđeni scenariji koji će olakšati raspodjelu
resursa i jednostavnije postavljanje prioriteta u slučaju incidenta, te koordinacija između industrije i vlade u komunikaciji s javnošću trebali bi biti najmanje što bi svaka vlada trebala učiniti. U tu svrhu posljednjih se godina počelo pridavati puno više pažnje sigurnosti proizvodnih pogona, povećanju higijenskih standarda i uvođenju
preventivnog pristupa u vidu uvođenja HACCP (Hazard Analysis Critical Control Points) sustava, čime se razvijaju i implementiraju preventivne mjere kojima se želi spriječiti moguće nenamjerno onečišćenje hrane prilikom njezine proizvodnje, prerade i distribucije. Iako je HACCP najčešće učinkovit sustav, on često zahtijeva nadogradnju u smislu zaštite od namjernih onečišćenja hrane u vidu terorističkih napada. Sprječavanje takvih incidenata ne podrazumijeva obavezno visoku tehnologiju i velike troškove. Pogodna opcija je svima dostupan besplatni računalni program
CARVER+Shock koji je razvila Vlada SAD-a a služi kao alat što pomaže pri postavljanju prioriteta i otkrivanju ranjivih točaka unutar nekog proizvodnog sustava ili druge infrastrukture. Program analizira šest karakteristika što se koriste za procjenu privlačnosti cilja za napad: kritičnost, pristupačnost, oporavak, ranjivost, učinak
i prepoznatljivost, a provodi se u pet koraka: postavljanje parametara, okupljanje stručnjaka, opis lanca opskrbe hranom, dodjeljivanje ocjena, primjena naučenoga. Navedene mogućnosti čine ovaj program idealnim alatom za identifikaciju potencijalno
slabih točaka u lancu proizvodnje hrane s obzirom na napadača i agense koje prepoznajemo kao potencijalne prijetnje.
Ključne riječi
terorizam; hrana; računalni program; procjena rizika
Hrčak ID:
71364
URI
Datum izdavanja:
28.6.2011.
Posjeta: 2.023 *