Šumarski list, Vol. 135 No. 7-8, 2011.
Uvodnik
OBRAZOVANJE I ZAPOŠLJAVANJE
Sažetak
Osmogodišnju školu polazimo kako bi stekli osnovno, za današnje vrijeme minimalno obrazovanje. Zatim se odlučujemo hoćemo li to osnovno obrazovanje nadopuniti srednjoškolskim dodatnim znanjima kroz gimaziju, a potom se usmjeriti na strukovno veleučilišno ili pak fakultetsko obrazovanje, ili odmah nakon osnovnog krenuti u srednje strukovno, što ne isključuje visoko strukovno obrazovanje.
Naš odabir utjecan je sklonostima prema određenim zanimanjima, obiteljskim i gospodarskim okruženjem, ali nažalost najmanje se pozornosti obraća potrebama društvene zajednice za određenim kadrovima i mogućnostima zapošljavanja u pojedinoj struci.Tko jekriv da djeca završavaju škole a zaposlenja u odnosnoj struci nema, dok društvo troši ogromna financijska sredstva za ono što mu ne treba? Učenici i studenti te njihovi roditeljiponajmanje su krivi. Gdje je tu Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa i Ministarstvo rada,gospodarstva i poduzetništva. Na temelju čega Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa otvara nove srednje strukovne škole i nova veleučilišta i određuje upisne kvote?
Nas naravno posebno zanima kakvo je stanje u šumarskoj struci danas. U tekstu M. Skoke u ovome broju Šumarskoga lista iščitavamo da je upisna kvota za šk. god. 2011/2012. za zanimanje šumarski tehničar 290 učenika u 11(!) srednjih šumarskih škola, dok je istovremeno u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje prijavljeno preko 500 nezaposlenih šumarskih tehničara. Interesantno bi bilo vidjetistručne programe i posebno njihovo ostvarenje u pojedinimsrednjim šumarskim školama, a posebice znati tko su predavači stručnih predmeta. Prisjećamo se prije samo nekoliko godina slučajno dobivenog podatka, da u jednoj od njih jedan šumarski stručnjak i to pripravnik predaje sve stručne predmete. Drugim riječima, da li je kvaliteta naših šumarskih škola usporediva i nisu li neke od njih otvorene samo da bi zbrinule višak nastavnika općih predmeta i zadovoljile nerealne zahtjeve lokalnih zajednica. Svojevremeno zatvorena je stručno i kadrovski kvalitetna šumarska školau Delnicama, upravo zbog nemogućnosti zapošnjavanja tolikog broja tehničara, smatrajući kako nam je dovoljna ona u Karlovcu, a onda ih je niklo nekoliko upitne kvalitete u odnosu na spomenute.
I danas, gledajući potrebe za kadrom šumarski tehničar, mislimo danam je ona dovoljna, a ostale bi možda trebalo preoblikovati u škole za šumske radnike. Sa stručnoga gledišta glede karlovačke škole navodimo 25 stručnih predmeta, od botanike, pedologije, fitocenologije, šumarske genetike, ekologije, anatomije i tehnologije drva, uzgajanja šuma itd.,pa do uređivanja šuma, ekonomike šumarstva i terenske nastave,koje predaju 7 šumarskih stručnjaka-profesora, od kojih su tri mentora i jedan profesor savjetnik. Jednom rječju škola zadovoljava sve materjalne, kadrovske i prostorne uvjete.
Isti problem je i u visokoškolskom obrazovanju ustrojstvom i osnivanjem šumarskih studijskih programa diljem države, gdje je također problem odprostora, nastavnih pokušališta, sve do upitne kvalitete znanstvenih i nastavnih akreditacija predavača,kako se također navodi u ovome broju Šumarskoga lista u prikazu dekana prof. dr. sc. Milana Oršanića, aktualne šumarske teme na Danima hrvatskoga šumarstva “Reforma nastavnoga programa Šumarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu”.Topredstavlja, kaže se u izlaganju, degradaciju kvalitete studiranja i stavlja u neravnopravan položaj polaznike “izvornih i dislociranih studija”, koji se naposljetku, unatoč razlikama izjednačavaju u kompetencijama. Duga povijest Šumarskoga fakulteta, velika uložena finacijska sredstva u znanstveno-stručni kadar, prostor i opremljenost, jamče kvalitetu i međunarodnu prepoznatljivost nastavnoga programa i uključenje u zajednicu znanja proklamiranu “bolonjskim procesom”, te dostatan broj šumarskih stručnja ka kojima je moguće osigurati zapošljavanje u šumarskoj praksi.
Gledezapošljavanja u šumarstvu,Hrvatsko šumarsko društvo stavilo je na dnevni red još 1999. god. za Dane hrvatskoga šumarstva održane u Ogulinu-HOC Bjelolasici, stručnu temu pod naslovom “Zapošljavanje šumarskih djelatnika i razvoj poduzetništva u šumarstvu”(prikaz u Šum. listu 7–8, str. 363–371). Zbog aktualnosti i danas bi bilo uputno pročitati taj prikaz, ponajprije onima koji donose odluke, te obratiti pozornost na prijedloge za zapošljavanje i posebice mjere za razvoj poduzetništva u šumarstvu kao jedne od poluga zapošljavanja. Nećemo ni pitati zbog čega i tko je kriv, da vrijedni projekti ostaju mrtvo slovo na papiru.
Uredništvo
Ključne riječi
Hrčak ID:
71634
URI
Datum izdavanja:
31.8.2011.
Posjeta: 2.703 *