Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

Hrvatska vanjska politika pred izazovima članstva u Europskoj Uniji

Dejan Jović orcid id orcid.org/0000-0002-1383-0789 ; Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska


Puni tekst: hrvatski pdf 157 Kb

str. 7-36

preuzimanja: 3.112

citiraj


Sažetak

Hrvatska vanjska politika nalazi se pred izazovima koje sa sobom donosi vjerojatan
ulazak zemlje u Europsku Uniju. Od svog začetka 1991. godine ona
je prošla kroz tri faze, a u svakoj od njih bila je jednociljna. Tri cilja u tri faze
hrvatske vanjske politike bila su: stjecanje međunarodnog priznanja, osiguranje
teritorijalne cjelovitosti Republike Hrvatske i njen ulazak u NATO i EU.
Ulaskom u EU započinje nova faza, u kojoj će vanjska politika morati postati
lepezasta, čak i ako Hrvatska odluči pažljivo selekcionirati teme kojima će se
htjeti baviti od onih iz kojih će se dobrovoljno isključiti (opt-out). Članak razmatra
opcije koje stoje pred kreatorima hrvatske vanjske politike. Te su opcije
određene statusom male zemlje, koja nakon ulaska u EU eventualno može
postati mala sila. S druge strane, određene su i ideološko-stranačkim orijentacijama
unutar hrvatske politike, a naročito odnosom u trokutu liberali-konzervativci-
socijalisti. Suvremeni međunarodni odnosi nisu samo međudržavni
odnosi, a nacionalni interesi nisu neka fiksna i nepromjenjiva kategorija koja
bi bila neovisna o političkom pluralizmu u svim sferama odlučivanja o javnim
politikama. EU nije samo zajednica država, nego i zajednica vrijednosti, pa
u njoj stranačko-ideološke grupacije imaju veći značaj nego što se ponekad
vidi. Treći važan faktor pri određivanju hrvatske vanjske politike bit će razvoj
situacije u samom EU-u. Ona može postati ozbiljan globalni akter, ali također
može ostati i mala sila. Autor razmatra modele vođenja vanjske politike koji
su primjereniji malim državama. To su, između ostalog, politika korištenja
multilateralizma kao zaklona, politika specijalizacije (odnosno pronalaženja
niše), politika šutnje (quietisma) i politika klijentelističko-patronskog odnosa,
koja smanjuje razinu nezavisnosti, ali ne nužno i moći i sigurnosti kod malih
zemalja. Članak se temelji na teorijskim pristupima razvijenim u okviru li-
terature o malim zemljama i pretendira doprinijeti utemeljenju akademskog
studiranja hrvatske vanjske politike.

Ključne riječi

hrvatska vanjska politika; male zemlje; male sile; Europska Unija; teorije međunarodnih odnosa

Hrčak ID:

72011

URI

https://hrcak.srce.hr/72011

Datum izdavanja:

4.10.2011.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 6.712 *