Prethodno priopćenje
Arheološki i arheozoološki dokazi o mlijeku kao namirnici na području Hrvatske
Tajana Trbojević-Vukičević
orcid.org/0000-0002-8151-7380
; Department of Anatomy, Histology and Embryology, Faculty of Veterinary Medicine, University of Zagreb, V. Heinzela 55, Zagreb, Croatia
Terezija Silvija Marenjak
Snježana Kužir
Lea Čataj
Sažetak
Prema novijim podacima udomaćivanje goveda, kao i upotreba mlijeka kao namirnice, starije je nego što se smatralo. Domestikacija goveda započela je 8000 g. pr. Kr., a izravni dokazi o mogućem korištenju mlijeka postoje na temelju ostataka životinjskih kostiju i na temelju ostataka mliječne masti, prvenstveno masnih kiselina na posuđu, prema kojima se mlijeko koristilo već unazad 5000 g. pr. Kr. Centri rane domestikacije goveda rasprostirali su se na području istočnog Mediterana i sjeverne Afrike i otuda su se goveda proširila i u naše krajeve. U razdoblju eneolitika i brončanog doba u Europi se javljaju novi keramički oblici koji se dovode u vezu s mljekarstvom. Kemijske analize keramike kasnoeneolitičke badenske kulture pokazale su na nekoliko tipova posuđa da su korišteni za proizvodnju ili čuvanje mlijeka i mliječnih proizvoda. Na temelju podataka o fauni eneolitika vučedolskog arheološkog nalazišta utvrđen je veći broj fragmenata kostiju, zuba i rogova goveda, sa značajnom dominacijom ženki u svim kulturnim horizontima. Smatra se da su najvjerojatnije korištena u rasplodu i za proizvodnju mlijeka. Direktnih dokaza o upotrebi mlijeka na temelju utvrđivanja ostataka masnih kiselina u posuđu nema, no možemo pretpostaviti da se tolerancija na laktozu razvila kao i na području centralne i sjeverne Europe. Istovremeno s genetskim istraživanjima navedene analize i rezultati mogli bi imati primjenu u svrhu boljeg poznavanja razvoja metaboličkih i degenerativnih bolesti vezanih uz prehrambene navike
današnjeg stanovništva.
Ključne riječi
mlijeko; namirnica; arheozoologija; masne kiseline; dokazi; zdravlje
Hrčak ID:
75427
URI
Datum izdavanja:
27.12.2011.
Posjeta: 2.909 *