Izvorni znanstveni članak

Očekivanja privatnih šumoposjednika od interesnih udruženja: komparativna analiza između Slovenije i Bosne i Hercegovine

Špela Pezdevšek Malovrh ; Biotechnical Faculty, Department of Forestry, Ljubljana, Slovenia
Donald G. Hodges ; University of Tennessee, 274 Ellington Plant Sciences Bldg, USA
Bruno Marić ; Faculty of Forestry, Sarajevo, BIH
Mersudin Avdibegović ; Faculty of Forestry, Sarajevo, BIH

Sažetak

Zbog činjenice da je više od polovice europskih šuma u privatnom vlasništvu, problematika privatnog šumoposjeda ima značajno mjesto u europskoj šumarskoj politici. Zbog političko-ekonomskih okolnosti kroz koje su prolazile zemlje jugoistočne Europe, ovom tipu vlasništva se u prethodnom razdoblju nije pridavao odgovorajući značaj. Međutim, s političkim promjenama i procesima koji su ih pratili (privatizacija, restitucija, denacionalizacija i sl.) problematika privatnog šumoposjeda postaje sve više aktualna i u ovim zemljama.
Iskustva u organiziranju privatnih šumposjednika kroz interesne asocijacije različita su u Sloveniji i Bosni i Hercegovini. U svrhu komparativne analize očekivanja privatnih šumoposjednika od interesnih asocijacija u ove dvije zemlje, kao i utjecaja različitih čimbenika na ta očekivanja, provedena su kvalitativna istraživanja primjenom metoda intervjuiranja slučajno izabranih ispitanika – privatnih šumoposjednika. U cilju ocjene veze između karakteristika šumoposjednika/šumoposjeda i njihovih očekivanja od interesnih asocijacija, korištena je multivarijantna logistička regresija. Očekivanja su grupirana u sedam kategorija (ovisnih varijabli) a rezultati multivarijantne logističke regresije su za svaku zemlju prikazani kroz odgovarajuće modele. Kao neovisne varijable korištene su socio-demografske karakteristike ispitanika (spol, dob i stupanj edukacije) te određene karakteristike njihovog šumoposjeda (veličina, fragmentiranost, tip vlasništva i stupanj korištenja šume).
Rezultati istraživanja pokazuju da šumoposjednici u Sloveniji od interesnih asocijacija najviše očekuju informacije o tržištu šumskih drvnih sortimenata i različite vidove edukacije o gospodarenju šumama. Šumoposjednici u Bosni i Hercegovini su najviše zainteresirani za podršku u izgradnji i održavanju šumskih puteva te savjetima koji se odnose na uzgajanje šuma. Četiri modela (savjeti glede uzgajanja šuma, savjeti glede korištenja šuma, savjeti glede jačanja poduzetništva i podrška u izgradnji i održavanju šumskih puteva) su statistički značajni za slovenske šumoposjednike. U svim ovim mode-lima, stupanj edukacije kao neovisna varijabla je bio statistički značajan. U Bosni i Hercegovini je identificirano pet statistički zanačajnih modela (savjeti glede uzgajanja šuma, informacije o tržištu, savjeti glede jačanja poduzetništva, podrška u izgradnji i održavanju šumskih puteva i edukacija o gospodarenju šumama). Veličina šumoposjeda je statistički najznačajnija varijabla koja utječe na očekivanja šumoposjednika u Bosni i Hercegovini. Spol ispitanika nije bio statistički zanačajan ni u jednom od modela u obje zemlje. Statistički značajna zajednička očekivanja privatnih šumoposjednika u obje zemlje odnose se na savjete glede uzgajanja šuma, savjete glede jačanja poduzetništva i podršku u izgradnji i održavanju šumskih puteva. Rezultati istraživanja pokazuju da je postojanje jasnih vlasničkih pravi preduvjet za učinkovito savjetovanje glede uzgajanja šuma koje bi šumoposjednicima bilo ponuđeno od strane interesnih asocijacija. Pored toga, utvrđeno je djelovanje interesnih asocijacija važnije za sitne šumoposjednike ukoliko se želi unaprijediti gospodarenje privatnim šumama. Kad je u pitanju podrška privatnom šumoposjedu, uloga javne šumarske administracije u obje zemlje je izuzetno važna. To se posebno odnosi na Bosnu i Hercegovinu u kojoj je djelovanje interesnih asocijacija još uvijek vrlo skromno.
Razumjevanje potreba i očekivanja privatnih šumoposjednika je važno za razvoj i djelovanje interesnih asocijacija. Rezultati ovih istraživanja rasvjetljavaju ta očekivanja i predstavljaju korisne informacije za ključne aktere nacionalnih šumarskih politika, javnu šumarsku administraciju i privatne šumoposjednike u Sloveniji i Bosni i Hercegovini.

Ključne riječi

Hrčak ID:

75466

URI

https://hrcak.srce.hr/75466

Datum izdavanja:

31.12.2011.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.710 *