Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

Antonio Fabregues o Krbavskoj bici

Neven Jovanović


Puni tekst: hrvatski pdf 148 Kb

str. 173-187

preuzimanja: 716

citiraj


Sažetak

Razmišljamo o kulturnom i književnom kontekstu dvaju latinističkih izvješća o traumatičnome događaju hrvatske povijesti - porazu hrvatske plemićke vojske na Krbavskome polju. Izvješća su djelo papinskoga izaslanika Antonija Fabreguesa (ili Fabregnesa; on će kasnije djelovati na dvoru cara Maksimilijana i kralja Vladislava
II. Jagelovića). Radi se o dva pisma upućena Svetome Ocu iz Senja 8. i 13. rujna 1493. godine. (Fabregues se ondje nalazio zbog frankapanske opsade grada.) Kao svjedočenje iz prve ruke ovi su tekstovi naknadno priključeni poslanici koju je u ime pape Aleksandra VI. sastavio njegov tajnik Lodovico Podocathor (ili Podocatharo).
Tako oformljena cjelina širila se sjevernom Italijom (Milano, Modena i Mantova) u prijepisima, a Rimskim Carstvom Njemačkoga Naroda u obliku letka - inkunabule (Beč, Johann Winterburg nakon 2. listopada 1493.). Pismo od 13. rujna prepisao je u svoju rukopisnu zbirku Opus de antiquitatibus cum epitaphiis (München, Bayerische Staatsbibliothek, Clm 716) Hartmann Schedel, a na francuski ga je preveo i u svoju kroniku uključio burgundski ljetopisac Jean Molinet. Paralele s Fabreguesovim idejama i riječima postoje i u drugim dokumentima; kako u vremenski bliskima, a stilski znatno dotjeranijim tekstovima Jurja Divnića i Lodovica Podocathora, tako i
u strukturi i motivima Zapisa popa Martinca pa i u latinskim povjesnicama domaćih autora Ludovika Crijevića Tuberona i Ivana Tomašića (koji, poput Fabreguesa, naglašavaju ideju ,,rasapa hrvatske zemlje”).

Ključne riječi

protuturska književnost, ranonovovjekovlje, papinska diplomacija, izvještavanje, pismena propaganda, književne paralele

Hrčak ID:

76134

URI

https://hrcak.srce.hr/76134

Posjeta: 1.282 *