Skoči na glavni sadržaj

Pregledni rad

Pretpristupni fondovi Europske unije u funkciji izvora financiranja prometne infrastrukture u Republici Hrvatskoj

Marinko Jurčević
Danijela Barić
Bruno Herceg


Puni tekst: hrvatski pdf 321 Kb

str. 353-365

preuzimanja: 1.433

citiraj


Sažetak

Osnovnu mrežu prometne infrastrukture u Republici Hrvatskoj čine: ceste, željeznice, morske luke od
državnog interesa, luke na unutarnjim plovnim putovima, zračne luke i terminali za kombinirani prijevoz.
Ulaganje u izgradnju nove prometne infrastrukture jedan je od preduvjeta kontinuiranoga održivog razvitka.
U posljednjih desetak godina vrlo se intenzivno investiralo gotovo isključivo u cestovnu infrastrukturu,
posebice u autoceste pa je danas taj ciklus investiranja u završnoj fazi. Ciklus investiranja u željezničku
infrastrukturu tek treba uslijediti, a nužan je zbog neadekvatnosti željezničke infrastrukture u prvom
redu na paneuropskim koridorima, gdje ona mora zadovoljiti europske standarde može se očekivati da će
taj ciklus investiranja trajati minimalno sljedećih petnaestak godina.
Izgradnja autocesta temeljila se najvećim dijelom na državnom proračunu i djelomično na koncesijama.
Izgradnja i modernizacija željezničke mreže, posebice dijela mreže koji je sastavni dio paneuropskih
prometnih koridora (koridor X.), ima mogućnost financiranja putem pretpristupnih fondova. Danas je u
Hrvatskoj aktualan fond IPA, a za promet je od posebnoga značaja njezina treća komponenta Regionalni
razvoj. Prije IPA fonda, za područje prometa, Hrvatskoj je na raspolaganju bio fond ISPA, iz kojega je
financirana obnova pruge na dionici Vinkovci – Tovarnik – d.g.

Ključne riječi

prometna infrastruktura; investicije; pretpristupni fondovi; IPA

Hrčak ID:

76189

URI

https://hrcak.srce.hr/76189

Datum izdavanja:

9.12.2011.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 2.565 *