Prethodno priopćenje

BIOETIČKI KONTEKST SUKOBLJENIH PRAVA

Maja Žitinski

Sažetak

Članak istražuje zašto su nepristranost i racionalnost ideali vrijedni stremljenja. Članak se ne bavi samo preispitivanjem normativne etičke potrage za valjanim moralnim principima nego preispituje i meta‐etičke pojmove kao što su autonomnost i prava. Obrazac idealnoga moralnog suda ima važnu ulogu u testiranju obojega: našega vlastitog motrišta i tuđih motrišta. Iskreni bioetički zahtjev za ispravnom metodom koja treba biti vodiljom svim moralnim subjektima dok daju odgovore na moralna pitanja odnosi se na uvjerenje o tome kako jest racionalno približiti se idealnome moralnom sudu što je više moguće. Prava su sama po sebi vrijedne
i istaknute “moralne stvari”. Prema tomu, imati na nešto pravo znači to vrlo snažno moralno i legalno potraživati. Budući da svi ljudi moraju imati ljudska prava jer ljudska prava pripadaju jedino ljudima, bilo bi iracionalno razdvajati osobe negiranjem ljudske časnosti nekima, i pridržavanjem prava samo za neke. Prava uključuju predmete i područja u kojima je svako ljudsko biće ovlašteno djelovati bez dodatnoga dopuštenja ili odobrenja. Neki filozofi ističu važnost ciljeva normativne etike i njihovu povezanost s pojmom idealnoga moralnog suda. Pristup moralnim pitanjima mora biti slobodan (“očišćen”) od neispravnosti i od pogrešaka kao i od ostalih prigovora prema odabranoj metodi u nastojanju da se odredi opravdana granica o tomu kako drugi smiju tretirati osobu koja posjeduje prava.

Ključne riječi

bioetika; moralna autonomija; pravo; vrline; moralne dužnosti

Hrčak ID:

7553

URI

https://hrcak.srce.hr/7553

Datum izdavanja:

30.9.2006.

Podaci na drugim jezicima: engleski njemački

Posjeta: 2.936 *