Izvorni znanstveni članak
Monasterium B. V. Mariae sub monte seu Promontorio Garigh, alias Garich
Tajana Pleše
; Hrvatski restauratorski zavod, Služba za arheološku baštinu, Odjel za kopnenu arheologiju, Zagreb, Hrvatska
Sažetak
Podno najvišeg vrha Dugačkog brda na Moslavačkoj gori, a južno od staroga grada Garića, nalazi se najstariji pavlinski samostan na području današnje Hrvatske. Samostan Blažene Djevice Marije (poznat i kao Bela crkva) osnovao je oko 1250. godine magistar Tiburcije. Samostanski se sklop znatno razvio tijekom 14. i 15. stoljeća zahvaljujući političkoj i ekonomskoj moći. Redovnici su napustili moslavački samostan zbog otomanskih napada na moslavačko područje u vremenu između 1520. i 1544. godine. Samostan se nalazi na izdignutom pravokutnom platou što ga sa sve četiri strane određuje potok Crkveni jarak s pritocima. Samostanski je sklop prije početka arheoloških istraživanja 2009. godine u cijelosti bio prekriven gustom vegetacijom. Unatoč tome, bilo je moguće razaznati njegove vanjske dimenzije. Tijekom dvije sezone arheoloških radova istražena je samostanska crkva po cijeloj dužini unutar sjevernoga dijela longitudinalne simetrale. Crkva Navještenja Marijina (3.155 x 1.050 cm), smještena u sjeveroistočnom dijelu sklopa, longitudinalna je, jednobrodna (1.665 x 860 cm) građevina poligonalno zaključenog svetišta (1.275 x 650 cm). Na zapadnom pročelju pronađen je bogato profiliran kasnogotički portal. Ujedno je potvrđeno kako je unutrašnjost crkve bila popločena tavelama od opeke. Prema dosad postignutim rezultatima, može se pretpostaviti da je samostanski sklop imao tlocrtnu dispoziciju podjednaku onoj pavlinskoga samostana u Pécs-Jakabhegyu.
Ključne riječi
kasnosrednjovjekovna Slavonija; Moslavačka gora; pavlinski samostan Blažene Djevice Marije
Hrčak ID:
76995
URI
Datum izdavanja:
30.12.2011.
Posjeta: 1.449 *